Stopostotna zabrana rada nedjeljom ili ograničavanje broja radnih nedjelja na najviše 16-17 nedjelja godišnje. Ali u tom slučaju rad treba biti plaćen bar 250 posto.

Sindikat trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Republike Srpske, kao što je i najavio početkom godine, krenuo je sa aktivnostima koje za cilj imaju stopostotnu zabranu rada nedjeljom ili ograničavanje broja radnih nedjelja na najviše 16-17 nedjelja godišnje. Ali u tom slučaju rad treba biti plaćen bar 250 posto.

Potvrdio je ovo za Buku predsjednik Sindikata, Goran Savanović. Dodao je da je već obavljen prvi krug razgovora sa ključnim institucijama i udruženjima. Na svim nivoima su dobili načelnu saglasnost, ali je i dalje prevelik uticaj poslodavaca koji se protive ovoj ideji.

“Moram priznati da dosta toga koči negativan odnos poslodavaca prema ovoj inicijativi, ali i opštinskih struktura koje su svojim odlukama dozvolile rad nedjeljom. Stoga ne možemo biti zadovoljni, ali svjesni smo da je ovo inicijativa koja traje i dobijaće sve veći zamah u narednom periodu. Krećemo sada i u drugi krug razgovora sa svima koji bi trebali da se više posvete ovom problemu- od ministarstva, saveza opština i gradova, udruženja potrošača i poslodavaca, a obilazićemo i trgovačke objekate i razgovarati sa radnicima”, rekao je za naš portal Savanović podjećajući da je Sindikat otvoren za dvije opcije- ukoliko ne bude moguća stopostotna zabrana rada nedjeljom, onda će tražiti da se ograniči broj nedjelja u kojima radnik može da radi, na najviše  16-17 nedjelja godišnje. Ali u tom slučaju taj rad treba biti plaćen bar 250 posto. Kao primjer navodi Sloveniju, gdje ukoliko je riječ o 17 sedmica rada, rad je plaćen 250 posto, a ako se radi 18-19 sedmica godišnje, onda su one plaćaju 500 posto.

U tom pravcu će, vjeruje, moći izvući pobjedu nad poslodavcima koji sve češće, uslijed nedostatka kvalitetne radne snage, samoinicijativno skraćuju radno vrijeme nedjeljom.

Na pitanje kako je sada plaćen rad nedjeljom, Savanović pojašnjava da je plaćen kao sasvim običan radni dan, s tim da radnici kao slobodan dan koriste neki drugi u toku sedmice, ali biti slobodan u nedjelju ili srijedu jednostavno nije isto. Takođe, napomenuo je i da analiza koju je radio Savez sindikata RS pokazuje da godišnje radnici u RS odrade desetine miliona prekovremenih sati, koji im nisu plaćeni, a najviše prekovremenog rada je upravo u trgovinama gdje je zaposleno oko 45.000 ljudi, što je oko petina ukupnog broja zaposlenih i uglavnom je riječ o ženama. Plata prosječna u trgovini je 640 KM, ali u tu platu je uračunat i topli obrok, prevoz, minuli rad, tako da je osnovna plata zapravo minimalac- 450 KM.

Federacija BiH

U drugom dijelu BiH, inicijativu da se zabrani rad nedjeljom pokrenuo je parlamentarac Irfan Čengić krajem prošle godine, ali ju je Vlada FBiH odbila kao neprihvatljivu. Čengić je nakon toga izjavio da mu je sljedeći plan da u saradnji sa sindikatom predloži tekst Nacrta zakona koji će tretirati ovu oblast i rad u vrijeme državnih i vjerskih praznika.

EU i region

Na nivou Evropske unije nema jedinstvenog stava po pitanju rada nedjeljom i praznicima. Dok Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Grčka, Poljska, Norveška, a od juna ove godine i Crna Gora zabranjuju rad nedjeljom, uz izuzetak benzinskih pumpi, pekara, turističkih područja, neke zemlje poput Italije, Češke, Hrvatske, Srbije, ozbiljno polemišu na ovu temu.

U Hrvatskoj su čak pojedine opštine – Ivankovo, Martijanac, Drnje i Legrad, samoinicijativno zabranile rad nedjeljom.