Četvrtak, 29. Septembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Poslodavci u FBiH traže bolju poresku politiku kako bi spasili radna mjesta

Preuzmite sliku

Donosioci odluka trebali bi donijeti mjere koje bi pomogle i privrednicima i građanima, rekli su ekonomisti.

Ovako visok nivo inflacije u Bosni i Hercegovini nije viđen od kraja rata, a izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak kako to traži vlada Federacije BiH mogle bi dodatno oslabiti ionako krhku ekonomiju u tom entitetu, jednom od dva u zemlji, rečeno je u ponedjeljak na okruglom stolu koje je o ekonomskim prilikama u Federaciji BiH u Sarajevu organizirao Biznis klub Povelja, koji okuplja predstavnike malih i srednjih preduzeća.

Upozoreno je i da bi bez poticanja razvoja obnovljivih izvora energije vrlo značajne izvozne bosanskohercegovačke kompanije u narednih nekoliko godina mogle postati nekonkurentne na stranom tržištu, zbog sve većih cijena energenata.

Struka traži vraćanje poreza prikupljen ‘inflacijskim efektima’

Azra Atagić-Ćatović, direktorica poslovnog portala Akta rekla je da će porezi po radniku u Federaciji BiH porasti za 75 KM na minimalnu plaću, a porez na dobit bio bi oporezovan za dodatnih deset post, ako entitetski parlament u Federaciji BiH usvoji izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, kako to predlaže entitetska vlada.

„Predložene izmjene Zakona o doprinosima značile bi veće poreza na plaće, od kojih zaposleni ne bi imali nikakve dodatne benefite, a poslodavci ne bi imali bolji poslovni ambijent“, rekla je Atagić-Ćatović, prenosi Aljazeera.

Federaciji BiH, kao u cijeloj zemlji potrebne su ekonomske reforme kako bi se osnažila jedna od najslabijih ekonomija na jugoistoku Evrope, no želi li se to postići, prema Atagić-Ćatović zakonodavci bi trebali olakšavati a ne otežavati privrednicima. Zakone koji se tiču privrede potrebno je, predložila je Atagić-Ćatović, uskladiti barem sa zemljama iz regije, kako bi Bosna i Hercegovina bila konkurentna za privlačenje domaćih i stranih investicija. Trenutno ekonomska politika, prema Atagić-Ćatović, nije optimistična.

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić rekao je da bi u vrijeme vrlo visoke recesije donosioci odluka u BiH trebali privredu odmah “rasteretiti poreskih obaveza“. Prema Hadžiću, zakonodavci će „napraviti historijsku grešku“ ako “ne vrate” privrednicima i radnicima sav novac iz javnog budžeta dodatno uplaćen posljednjih nekoliko mjeseci zbog većih cijena roba.

Govori se o nekoliko stotina milina eura više prihoda u javnom budžetu u samo prva dva mjeseca 2022. godine, što je potaknuto snažnom inflacijom.

Index hrane, primjerice, u BiH je u februaru veći za 19,5 posto.

Vlade nemaju plan kako dalje

Prema učesnicima okruglog stola, na kojem su govorili još i Armin Avdić sa Ekonomskog instituta u Sarajevu i menadžerica Snježena Korpruner, zakonodavci u Bosni i Hercegovini se do sada nisu trudili podržati privrednike, zbog čega je i ekonomski ambijent u zemlji na vrlo niskom granama.

Uz to, politika u Bosni i Hercegovini ugrožava imidž bosanskohercegovačkih privrednika u inostranstvu, rekli su učesnici debate, aludirajući na političku nestabilnost u zemlji.

Zbog svega, Bosna i Hercegovina godišnje gubi hiljade mladih i kvalifikovanih radnika, koji odlaze u bogate zemlje zapada.

„Da bi se vodila ekonomska politika, potrebno je postaviti ciljeve; koliki ekonomski rast želite, koliki broj novih radnih mjesta želite otvoriti, koliki broj novih fabrika, a zatim je potrebno utvrditi načine kako to postići“, rekao je Hadžić. „Do sada nisam vidio da je iko od donosilaca odluka u Bosni i Hercegovini to uradio“.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje