Srijeda, 1. Decembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Poslodavci u BiH zatvaraju radnje jer ne mogu naći radnike

Preuzmite sliku

Priča o minimalnoj plaći u Bosni i Hercegovini ide nekako paralelno na više kolosijeka, a svaki od tih kolosijeka moguće da je isti do suštine tog problema, rekla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Mersiha Ferhatović – Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine.

  • “Mislim da veliku krivicu u samom tom procesu nose sami sindikati koji su u cijeloj toj priči barem javno podijeljeni. Iako ako uđete malo dublje u cijelu priču koju čujete od sindikalnih lidera, mislim da je ona otprilike ista, to je isti iznos o kojem govorimo. Sve to naspram troškova života, odnosno te prosječne potrošačke korpe je opet mizerno. Dakle, i taj najidealniji iznos koji se spominje u javnosti, to je 1.000 KM neto plus sve druge naknade je mizerno u odnosu koliko treba jednoj porodici da živi. Ono što je problem cijelog procesa sa minimalnom plaćom, jeste što ta priča oko minimalne plaće traje pet godina. Sjećam se kada smo prije pet godina zajedno sa timom Vlade FBiH počeli raditi na metodologiji za izračun minimalne plaće. Ono što je po meni jako bitno je usklađivanje minimalne plaće”, navodi Ferhatović – Beširović.

    Cijeli proces sa minimalnom plaćom se ne završava onog momenta kada se ona poveća.

    “Moramo imati praksu da se ona usklađuje sa troškovima života i svim drugim faktorima koji su bitni. Od tada do sada se ništa nije desilo da bi se minimalna plaća povećala. Niti je Vlada FBiH koliko ja znam donijela metodologiju, niti znam u kojoj je to fazi, jer nisam više dio tog procesa i zaista ne želim biti dio procesa koji apsolutno nema ni cilj ni svrhu. Ono što je nekako najbolnija istina u cijelom procesu jeste da ljudi još uvijek žive od istog iznosa, dakle zarađuju isti iznos, plaću, a troškovi života drastično rastu. To nije samo problem BiH, jer ako pogledamo šta se trenutno dešava u Evropi, mislim da će situacija biti još gora, a naša država, odnosno društvo u kojem živimo nema apsolutno nikakav mehanizam da to amortizuje, pa ni to povećanje te minimalne plaće”, rekla je Ferhatović – Beširović.

    Govorila je i o aktuelnom stanju kada su u pitanju zarade i uslovi rada u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.

    “Ne mogu reći da sam zadovoljna. Daleko od toga s obzirom na to da je ovo sektor koji dugo godina prati jedan vrlo ružan epitet od sektora u kojem se ne poštuju radnička prava, i zaista, imamo dijametralno suprotne uslove rada u ovom sektoru. Međutim, ono što vidimo u posljednjem periodu jeste po meni jedan fenomen, da su poslodavci prisiljeni korigovati, ne samo plaće i primanja radnika nego i uvjete rada s obzirom na to da je svakodnevno sve manje radnika koji uopšte žele raditi u privatnom sektoru, dakle ne samo u trgovini i uslužnim djelatnostima”, navodi Ferhatović – Beširović.

    Stalna je, kaže, potražnja na tržištu za novim radnicima.

    “Ono što je po meni najveći problem jeste što novog radnika obučite, uložite u njega i vrijeme i resurse, napravite radnika onog kalibra koji vam treba za to radno mjesto i vrlo brzo ti ljudi čak idu iz Bosne i Hercegovine. Ne napuštaju samo to radno mjesto, nego napuštaju ovu državu. Sve to je prisililo poslodavce u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti da razmišljaju o radnicima, ne samo kao trošku nego isključivo kao investiciji, jednom bitnom faktoru za ostvarivanje profita, a to je još uvijek nedovoljno. Radnici još uvijek nisu svjesni svojih kvaliteta, još uvijek ne poznaju svoja prava i, ono što je najbolnije, nisu spremni da se za njih bore”, rekla je Ferhatović – Beširović.

    – Poskupljenja će se nastaviti –

    Smatra da Bosna i Hercegovina ima problem hroničnog nedostatka radnika godinama. Posljedica je da se često na pojedinim lokacijama, uglavnom u manjim mjestima, mogu naći zatvorene trgovine.

    “Ovo što se desilo, pandemija, je zaustavila, naravno fizički, odljev radne snage. Onog momenta čim su se otvorile granice, čim se moglo slobodnije kretati ponovno imamo egzodus radnika. U nekim sektorima kao što su naprimjer građevinarstvo, saobraćaj, vi apsolutno više ne možete naći radnike. Kada je u pitanju trgovina i ugostiteljstvo mogu reći da u nekim ruralnim dijelovima, okolnim dijelovima, pograničnim mjestima, poslodavci su čak prisiljeni da zatvaraju objekte jer ne mogu naći radnike da rade u supermarketima. To je pojava sa kojom se mi, nažalost, mirimo. Ne vidim da imamo neki program ili neku strategiju borbe protiv nje. Mi deklarativno svi govorimo o borbi za radna mjesta, govorimo o budućnosti, govorimo o prosperitetu, a s druge strane, ne samo ekonomska situacija, naravno, i politička dešavanja u ovoj zemlji, bojim se da iseljava sve veći broj familija, čak i onih situiranih”, upozorila je Ferhatović – Beširović.

    U trgovini prisutan je odljev radne snage u oblasti srednjeg menadžmenta.

    “To su ljudi koji su visoko obrazovani, koji su imali solidna primanja, koji su u sektoru trgovine imali dobre uslove, ali zaista ne vide prosperitet, odnosno ne vide budućnost u BiH i napuštaju je. Mislim da je to definitivno najveći problem koji mi kao društvo imamo”, naglasila je Ferhatović – Beširović.

    Ono što je prvi prioritet za sve građanke i građane Bosne i Hercegovine, za sve porodice su primanja.

    “Definitivno smo mi svaki dan sve bliži, ako već i nismo duboko zašli u tu granicu linije siromaštva. U razgovoru sa radnicima, plaća, odnosno osnovna prava su ono što njih najviše boli. Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti BiH je ovih dana potpisao sa kolektivni ugovor za djelatnost trgovine. Mogu reći da su povratne informacije sa terena dosta različite. Zato što većina radnika ne shvata da bi kolektivno pregovaranje u suštini trebalo biti korektivni mehanizam. Vlasti BiH, vlade, bi trebalo da propisuju minimum standarda, a da onda socijalni partneri kroz proces pregovaranja to poboljšavaju. Mi smo došli u situaciju da Sindikat u suštini radi posao koji bi trebalo da rade vlasti BiH”, kaže Ferhatović – Beširović.

    Ističe da je rad zakonodavne vlasti u BiH potpuno blokiran.

    “Jedno jako bitno pitanje, a to je pitanje rada u dane praznika, vi više nemate s kim razgovarati o toj temi. Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti BiH pregovara sa općinskim vijećnicima, sa lokalnim nivoom, iako taj lokalni nivo do sada nije bio taj koji se nekako bavi prvenstveno radničkim pravima. Oni su se bavili funkcionisanjem lokalne zajednice, osnovnim potrebama građana, ali mi upravo kao rezultat nemogućnosti da nađemo sagovornika na onom nivou na kojem ovo pitanje treba da se rješava, sada to pokušavamo rješavati na lokalnom nivou. Jako sam sretna da vidim pomake u smislu da zaista na lokalnom nivou postoji hrabrosti, kao prvo da se ovakva pitanja rješavaju, ali generalno, ono što je najveći problem jeste što vlasti BiH na svim nivoima svoje građane tretiraju na način, ne samo da ne rade u njihovom interesu, nego rade sve u suprotnosti sa njihovim interesima. I to je razlog zašto imamo masovni egzodus stanovništva, to je razlog zbog kojeg imamo jednu kolektivnu depresiju. Kada dođete na bilo koje radno mjesto u trgovini, vidjet ćete samo grozan naboj negativne energije, jedan apsolutni bijes, koji, između ostalog, rezultira i lošim međuljudskim odnosima. Imamo osjećaj da smo se otuđili kao ljudi jedni od drugih. Nismo spremni raditi zajedno. Nemamo apsolutno empatije jedni za druge, a sve su to po meni recepti za propast i još gore stanje od ovoga koje imamo”, navodi Ferhatović – Beširović.

    Prema njenim riječima, poskupljenja životnih namirnica i ostalog u svijetu neminovno će se odraziti i na Bosni i Hercegovinu.

    “Mislim da će se nastaviti taj trend koji je jako negativan i koji vidimo, ne samo u zemljama okruženja nego u cijeloj Evropi. On je definitivno posljedica pandemije, direktna posljedica energetske recesije, odnosno energetske krize koja vlada u svijetu. Naš problem jeste ponovno to što imamo nesposobnu vlast koja to ne vidi ili ne želi da vidi. Sa druge strane, apsolutno nisu u stanju da donesu niti jednu mjeru koja bi na neki način ublažila te posljedice. Robne rezerve, koje mi apsolutno nemamo, ne ulažemo u poljoprivrednu proizvodnju, a sve bi to trebalo biti nekako modusi kako da se nosimo sa poskupljenjima koja nisu samo naša briga i problem”, kaže Ferhatović – Beširović.

    – Rad praznicima uvećan 100 posto, cilj osigurati slobodan dan –

    Navodi podatak kako građani BiH koji žive u pograničnim mjestima već masovno obavljaju kupovinu u Srbiji gdje su cijene oko 30 posto niže nego u BiH.

    “To je zato što Srbija ima određenu proizvodnju, ima industriju, ulaže u taj sektor. Ono što je naš problem u BiH, je što mi toga nemamo. Sa druge strane, imamo vlast koja se bavi sama sobom, imamo definitivno najveću političku krizu u posljednjih tridesetak godina. Sve je to alibi za nesposobnost vlasti da se bave tim pitanjima koja su za građanke i građane BiH najbitnije, a to je egzistencija. I to će se sigurno nastaviti. Ono što je nekako moja trunka nade i spasa koju vidim jeste da ćemo mi konačno izaći iz ove letargije, i da više nećemo trpjeti da se bavimo nekim dnevno-političkim pitanjima umjesto osnovnih egzistencijalnih pitanja i da ćemo se konačno organizovati. Sindikati u tom procesima imaju jako bitnu ulogu i meni je veoma žao, kao nekome ko je dio tog sindikalnog procesa, što vidim da sindikat također nije u stanju da preuzme ulogu lidera u otporu. A, mislim da ono što nama zaista treba u ovom momentu je otpor i borba onako do zadnjeg atoma snage da ovo promijenimo, jer ovo očito niko neće uraditi za nas”, smatra Ferhatović – Beširović.

    Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti BiH kao prioritet u narednom periodu imaće ono što je zapravo prioritet za radnike u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti, bez obzira na to da li su članovi sindikata ili ne ciljna grupa, a to je povećanje miimalne plaće.

    “Ono što je naš naredni cilj je raditi na daljem insistiranju da se ta minimalna plaća poveća, da konačno Vlada uradi ono što treba, a to je da donese propis, da propiše minimalnu plaću koja je koliko dostojna čovjeka i radnika. Ono što Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti BiH radi to je ta saradnja sa lokalnim nivoima vlasti, sa općinama, općinskim načelnicima kako bismo konačno zakonski uredili to pitanje rada u vrijeme praznika, odnosno sada sve više rada nedjeljom. Naime, rad nedjeljom je pitanje oko kojeg poslodavac i sindikati nikada neće imati konsenzus. Mi se nikada nećemo složiti oko pitanja rada nedjeljom, odnosno o potrebi radnika da ne radi nedjeljom. Ono što nekako vidim na terenu jeste zaista određena doza hrabrosti na lokalnom nivou da se to pitanje konačno uredi i da se radnicima u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti da pravo da planiraju taj jedan dan u sedmici kao slobodan dan, s obzirom na to da radnici u ovom sektoru imaju jedan slobodan dan u sedmici, ali oni nikada ne znaju koji je to dan i obično je taj dan u toku radne sedmice, dakle, ne nedjelja, kada su njihova djeca slobodna i ne idu u školu”, ističe Ferhatović – Beširović.

    Kolektivnim ugovorom koji su potpisali sa Udruženjem poslodavaca FBiH su na neki način uspjeli se izboriti za uvećanje od 100 posto za rad u dane praznika.

    “Rješenje za nas u Sindikatu trgovine i uslužnih djelatnosti je da sve trgovine u dane praznika budu zatvorene. Ali, ovo smatramo nekako prelaznim rješenjem, dobrom voljom poslodavaca kojom su oni priznali da zaista radnici u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti zaslužuju te dane u vrijeme praznika. Prihvatili su prijedlog Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti da dnevnica u te dane bude uvećana za 100 posto. To je značajan iznos u odnosu na ono kako je do sada bilo. To je nešto što je značajno za nas. Prioritet našeg rada je djelovanje radnika, s obzirom na to da u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti imamo potencijal i jako puno radnika ostvaruje funkciju u ovom sektoru, a jako malo je njih organizovano u sindikat. S druge strane, dosta su inertni. Vidimo taj bijes na terenu… Nadam se da će se taj bijes i nezadovoljstvo pretočiti u akciju”, poručila je Ferhatović – Beširović.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje