Trenutna politička kriza u Bosni i Hercegovini ugrožava domaću ekonomiju.

Zbog uzavrele političke retorike, sve je manje onih koji žele ulagati, te svoj kapital usmjeravaju u susjedne zemlje. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas poručio je da te zemlja neće slati novac u entitet koji radi na uništenju Bosne i Hercegovine. Inače, strane investicije u Bosni i Hercegovini, za prvih šest mjeseci ove godine, dostigle su 766 miliona maraka.

U BiH, za razliku od drugih regionalnih ekonomija, pandemija nije jedini razlog smanjenog priliva stranog kapitala. Tako smo iz američke administracije, osim poruke da rata neće biti, dobili i jasno upozorenje do kada će ovaj dio Balkana biti rizičan za ulaganja.

“Politička kriza povećava nepovjerenje investitora da ulažu ovdje”, kazao je Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a.

Privredni ambijent narušen političkom situacijom loša je poruka i onima koji su otvorili kompanije u BiH. Zato je izazov ne samo privući nego i zadržati ulagače.

“Prije nekoliko dana ili prije nekoliko sedmica jedna kompanija iz RS-a koja se bavi proizvodnjom čipsa preselila je svoje pogone u Srbiju – tamo su dobili puno povoljniji ambijent poslovanja. Postoji više primjera, ali su oni ispod radara javnosti. Dobro je da neko želi doći u BiH i na turistički vikend ili kraće poslovno putovanje, a kamoli da uloži svoj kapital u BiH”, ističe Branimir Muidža, predsjednik Vijeće stranih investitora BiH.

Priliv stranih ulaganja u prvoj polovini ove godine premašuje 60 posto u odnosu na isti period prošle. Iako ohrabruje, daleko je od potrebnog nivoa. Ukoliko nadležni ne osiguraju ulagačima povlastice koje im nude susjedi, ostat ćemo daleko iza njih.

“Mi ne dajemo značajne poticaje za zapošljavanje. Srbija daje od 2 do 7 hiljada eura po svakom novouposlenom radniku što kod nas nije slučaj kod nas. Sporoadično neka od općina daje poticaje stranim ulagačima za novouposlene. Zato Srbija daleko prednjači u odnosu na ostale zemlje i regije i BiH kada je u pitanju priliv stranih ulaganja”, tvrdi Jasmina Dževlan, portparolka FIPA-e.

Ne brinu svi zbog smanjenog priliva investicija jer su im primanja osigurana iz drugih izvora.

“To nikoga u administraciji ili vlasti na entitetskim nivoima ne interesuje jer oni žive od PDV-a. Čak i ako ne rade ništa, dobit će platu svakog prvog. Mi, kao građani, moramo se boriti da preživimo od prvog do prvog, a bolja vremena ili svjetlo na kraju tunela se ne vide”, upozorava ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Prema procjenama, tranzicijske zemlje tek krajem naredne godine mogu računati na ozbiljniji priliv investicija. Za sve brojniju bh. populaciju koja pokušava egzistencijalne probleme riješiti odlaskom iz BiH, to je prekasno. (federalna.ba)