Za 11 dana BiH bi trebala predati zahtjev za kandidatski status u Evropskoj uniji i nakon toga čekaju je teške operacije.

Zahtjev, odnosno aplikacija nije ništa drugo nego pismo namjere, a namjera se do kraja godine mora dokazati konkretnim potezima.

Prema akcijskom planu provođenja reformi u 2016. godini, mora se povećati naplata neplaćenih poreskih dugova, promijeniti zdravstveni sistem, povećati akcize na alkohol i duhan u korist zdravstvenih fondova, promijeniti zakoni u finansijskom sektoru po direktivama EU-a, uspostaviti učinkovit sistem za suzbijanje sukoba interesa, regulirati pravni okvir protiv pranja novca i za oduzimanje nelegalno stečene imovine, omogućiti da već od proljeća imovinski kartoni sudaca i tužitelja budu javni, piše Dnevni list.

Jedan od prvih prioriteta državne, entitetskih i kantonalnih vlasti kada je riječ o ovogodišnjim radikalnim rezovima jeste javna uprava i zasigurno će to biti najteža operacija jer podrazumijeva ograničavanje plaća i otpuštanje viška uposlenih. To će sasvim sigurno izazvati veliku pobunu uposlenika administracije na svim razinama vlasti, ali je reforma neminovna kako bi država izašla iz nezapamćene političke i ekonomske krize u kojoj se nalazi.

Preciznog podatka o tome koliko je zaposlenih u javnoj upravi nema, a neslužbeno se barata s brojkom od oko 200.000 ljudi.

Broj uposlenih u državnoj administraciji poznat je na osnovu podatka o broju isplaćenih mjesečnih plaća s jedinstvenog računa – 22.412 ljudi od čega je 9.725 u Oružanim snagama BiH. Za ovogodišnje bruto plaće i naknade zaposlenih u državnim institucijama u proračunu BiH planirano je 542,4 miliona maraka, a za iduću planira se još više – 548 miliona maraka. Prema nekim ranijim podacima, u javnoj administraciji Federacije ima oko 40.000, a Republike Srpske oko 25.000 zaposlenih.

Inače, čak 64 posto bruto društvenog proizvoda Bosne i Hercegovine troši se na finansiranje javnog sektora – državnog, dva entitetska i deset kantonalnih. Ovaj podatak pokazuje da je država prezadužena za javnu potrošnju. Prema svim analizama BiH je po tome evropski rekorder i jasno je da se troškovi moraju rezati, pored ostalog i otpuštanjima zaposlenih.

O višku zaposlenih u javnoj upravi postoje različite procjene. Po onoj kojom se uglavnom koriste domaći dužnosnici radi se o 15 posto, međutim sve analize institucija međunarodne zajednice kažu da višak iznosi čak 30 posto. S druge strane, neki domaći ekonomski eksperti smatraju da bi sasvim komotno 50 posto uposlenika u javnoj upravi moglo biti otpušteno i da bi tek tada javna uprava postala ono što treba biti.

Izvjesno je da će upravo oko toga tek biti „okapanja“, polemika i svađa i jedino će ih svojim analizama i odlukama moći presjeći Vijeće ministara, entitetske i kantonalne vlade. Neslužbeno saznajemo da vlade na svim razinama već imaju svoje računice i čekaju pogodan trenutak da ih saopšte i onda otpuštanjima provedu u praksu.

Prema informacijama do kojih smo došli, u skladu s reformskim obavezama, 15 posto uposlenih u javnoj upravi u toku ove godine trebalo bi biti otpušteno. Ako taj procent bude nešto manje treba zahvaliti jedino činjenici da je oko 9.000 uposlenih u javnoj upravi krajem prošle godine podnijelo zahtjeve za prijevremeno umirovljenje prije svega zbog straha od reforme penzionog sistema.

U izvještaju Evropske komisije za BiH za prošlu godinu kaže se da je naša zemlja „u ranoj fazi reforme javne uprave“ i ističe da sistem plaća i naknada u tom sektoru nije transparentan. Također se kaže da su plaće zaposlenih u javnoj upravi za 40 posto veće nego u privatnom sektoru što je potpuno neprihvatljivo i hitno se mora mijenjati. (Tuzlanski.ba)