Subota, 18. Septembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Nameti pokreću najveći dio “sive ekonomije” u BiH, ali i okruženju

Preuzmite sliku

Dr. Vjekoslav Domljan, redovni profesor ekonomije u Sarajevu i Mostaru, sjajni stručnjak za ekonomska pitanja za “sivu ekonomiju” svojedobno je napisao da njeno postojanje ima dobre i loše strane, piše Večernji list BiH.

Dobre i loše strane

Loše strane su: ometa fer konkurenciju, smanjuje prava radnika, djeluje izvan poreznog okvira i stoga ne doprinosi proizvodnji javnih dobara, škodi vođenju politike jer sivi dohodak, siva zaposlenost i siva plaćanja nisu uključena u formalne račune i potiče nepovjerenje u sistem. Dobre strane su: stvara dodatni dohodak (koji se s minimalno dvije trećine ulijeva u formalnu potrošnju, a djelomično i u formalnu štednju), stvara dopunsku zaposlenost (ljudi bi bili na zavodu za zapošljavanje, a ovako su zaposleni), poboljšava raspodjelu dohotka jer se ljudi javljaju sa strane proizvodnje i dohotka, a ne sa strane raspodjele (kao osobe na zavodu za zapošljavanje). Ukratko, “siva ekonomija” predstavlja važan socijalni amortizer društva i služi kao sredstvo za umirenje vladajuće proračunske klase, njegove su tvrdnje.

“Sivu ekonomiju” nazivamo i ilegalnom, ekonomijom u sjeni, neregistriranom… Javno dostupni podaci Svjetske banke tvrde da je najveći udio “sive ekonomije” u Makedoniji, kada su zemlje okruženja u pitanju, i to 37,6 posto, dok su BiH i Hrvatska na 32,1 posto ukupnog BDP-a. S obzirom na to da je Hrvatska u međuvremenu ušla u Evropsku uniju, a te procijene datiraju još iz prošlog desetljeća, BiH bi od te zemlje trebala biti izolirana, odnosno na većoj stopi “sive ekonomije”. Od novijih podataka, istraživanje MasterCarda i EY-a pokazalo je da ta razina iznosi 25,5 posto BDP-a, što znači da je ipak došlo do pada.

– Kad je “siva ekonomija” vezana za ekonomiju opstanka (služi preživljavanju marginaliziranih dijelova društva), ona se toleriše. Međutim, kad je povezana s nelegalnim stvaranjem većih dohodaka i njegovim prikrivanjem radi neplaćanja poreza, ne može se tolerisati. Naprotiv, treba se energično suzbijati, stav je dr. Vjekoslava Domljana.

“Siva knjiga”

Također, treba uzeti u obzir da su preveliki nameti ono što povećava “sivu ekonomiju” kako u BiH, tako i u ostalim zemljama što potvrđuje i “Siva knjiga” Udruženja poslodavaca FBiH. Nameti pokreću 26,8% “sive ekonomije”, slijede ih porezni moral 23,2%, regulacija tržišta rada i druga regulacija – 16,5%, kvaliteta državnih institucija – 14,2%, socijalne potpore, 6,1%, te politička zaštita – 7,9%. – Država porezne obveznike može promatrati “s visine” i mahati batinom. Ali, bolje je poreznog obveznika tretirati kao stranu u ugovoru. S jedne strane je država, a s druge porezni obveznik. Ako država postupa korektno s poreznim obveznikom, ako on vidi da država učinkovito proizvodi javna dobra i pravično ih distribuira (a ne troši nepotrebno javni novac), on(a) će uredno plaćati porez, stoji, između ostalog, u opsežnoj analizi koju je svojedobno napisao Vjekoslav Domljan, poznati bh. stručnjak za ekonomiju.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,