Finska je najsretnija zemlja svijeta, ali njeno stanovništvo stari brže nego većina drugih, što tamošnju vladu tjera da pronađe nove stanovnike koji će pomoći izdržavanju sve većeg broja penzionera, piše Bloomberg.

Konsolidacije tržišta rada vjerovatno će biti centralno pitanje parlamentarnih izbora u Finskoj koji će se održati 14. aprila. Prema izvještaju državne agencije objavljenom u ponedjeljak koji ističe ključne izazove u sljedećem razdoblju, nova vlada morat će pronaći način da podigne stopu zaposlenosti na 75 posto od svih radno sposobnih Finaca do 2023. godine te na 80 posto nakon toga.

Trenutna stopa je 72 posto, što odgovara cilju koji je 2015. godine postavio sadašnji premijer Juha Sipilä i koji se tada smatrao teško dostižnim. U to vrijeme samo 68 posto radno sposobnih Finaca je imalo posao, a zemlja se oporavljala od trogodišnjeg ekonomskog pada, drugog nakon recesije koja je počela 2008. godine, te je raspoloženje bilo sumorno.

Danas 140.000 ljudi više ima posao u odnosu na doba kad je Sipilä stupao na dužnost, no još oko 150.000 novih radnika bit će neophodno da bi najsjevernija članica eurozone održala svoj sistem socijalne zaštite.

”Finansiranje našeg nordijskog modela blagostanja, koji nas čini najsretnijom zemljom svijeta s nevjerovatno visokim životnim standardom, ovisi o višim stopama zaposlenosti”, kaže Aki Kangasharju, glavni ekonomist Nordea Banka. Finska mora osigurati da ”svako ko može raditi ima posao”.

Premijer Sipilä u nedjelju je izjavio kako će održavanje stope ekonomskog rasta od oko dva posto s vremenom generirati porast zaposlenosti na željenu razinu, prenosi Index.hr.

”Uspije li vlada povećati stopu zaposlenosti iznad 75 posto, to će u potpunosti riješiti jaz između prihoda i troškova”, rekao je Sipilä za finski radio. Vlada je već pokrenula nekoliko mjera za poticanje zapošljavanja, među kojima su smanjivanje troškova rada te uvođenje modela koji bi nezaposlenima što prije pronašao radno mjesto.

Globalni ekonomski rast također je generirao zapošljavanje, no taj trend uskoro će nestati s obzirom na usporen rast najvećih ekonomija svijeta.

Kangasharju rješenje vidi u još dubljim reformama tržišta rada koje bi mogle povećati broj slobodnih radnih mjesta. Osim toga, Finci bi se mogli pripremiti i na određeno stezanje remena.

”Ako ne postignemo veću zaposlenost, morat ćemo više štedjeti, odnosno rezati troškove u javnom sektoru, što će opet dovesti do manjih prihoda od poreza i većih troškova za nezaposlene”, zaključio je Kangasharju za Bloomberg.