Akcize i putarine u Bosni i Hercegovini, osim povećanja cijena goriva, donijele su i desetke milione eura prihoda, čije efekte građani ne osjete, budući da nije izgrađen ni jedan kilometar autoputa.

Od usvajanja seta zakona, u februaru ove godine, po osnovu povećanja putarine sa 10 na 25 feninga (pet do 12,5 eurocenti) po litri goriva do maja je prikupljeno 97 miliona konvertabilnih maraka (oko 49 miliona eura) i taj iznos raste. To su sredstva koja su namijenjena za izgradnju autoputeva te rekonstrukciju i izgradnju brzih, magistralnih i ostalih puteva. Međutim, ovaj novacb i dalje stoji na računu, jer se entitetske vlasti ne mogu dogovoriti o njegovoj raspodjeli, odnosno koliko će kome pripasti.

“Za prva tri mjeseca primjene Izmjena i dopuna Zakona o akcizama na poseban podračun Jedinstvenog računa prikupljeno je 97 miliona KM. Ovim sredstvima se trebaju dodati i sredstva prikupljena u maju 2018. godine, tako da se očekuje da će uskoro biti više od 133 miliona KM [oko 67 miliona eura]. Sredstva se još uvijek ne mogu rasporediti korisnicima sve dok Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine ne donese odluku o koeficijentima za raspodjelu ovih sredstava”, kaže Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO-a.

O raspodjeli novca krajem juna
Upravni odbor UIO-a čine ministri finansija Bosne i Hercegovine i entiteta te tri eksperta. Oni su se sastali na sjednici u maju, ali kako je to objasnio ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda, ministri iz entiteta Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine nisu se mogli usaglasiti o koeficijentima za raspodjelu tih sredstava korisnicima, odnosno koliko će pripasti kojem entitetu i Brčko distriktu. Dosadašnji način raspodjele podrazumijevao je da 59 posto ide Federaciji, 39 posto RS-u i dva posto Brčko distriktu.

“Imamo apsurdnu situaciju da se dvije godine tučemo oko zakona o akcizama, a da sada se ne možemo dogovoriti o raspodjeli namjenski prikupljenog novca”, kazao je tada Bevanda.

Čelnici Evropske banke za obnovu i razvoj, koji su odobrili mililone za izgradnju autoputa, također su postavili pitanje “zašto smo donijeli zakon o akcizama ako se sada taj novac ne može raspodijeliti?”

Kako je rekla glasnogovornica Upravnog odbora UIO-a Nataša Krsman, naredna sjednica Upravnog odbora gdje će se opet o tome raspravljati očekuje se krajem juna.

‘Svaki procenat je važan na terenu’
Međutim, naši sagovornici smatraju da ni tada neće doći do dogovora te da se o koeficijentima trebalo raspravljati prilikom donošenja samog zakona.

“Kod donošenja Zakona nije definisan i način raspodele. Svi su podrazumevali raspodelu po postojećim koeficijentima, ali kako je bilo žurno to usvojiti – nije se o tome razgovaralo i zakon je usvojen. Kako sredstva od putarina idu na poseban račun, gde je moguće tačno utvrditi količinu prihoda po entitetima i Brčko distriktu, predstavnici Federacije traže da se raspodela vrši po stvarnom odnosu ostvarenog prihoda, a ne prema definisanim koeficijentima, što ne prihvata RS”, objašnjava ekonomski analitičar iz Banje Luke Zoran Pavlović.

Kako dodaje, lako će se pokazati koji entitet stvara više poreza na dodanu vrijednost, i time mu se više mora u vratiti.

“Tu je RS u lošijem položaju i to će se brzo videti i po raspodeli od putarina”, kaže Pavlović.

A svaki procenat je bitan na terenu i donosi značajna sredstva, kaže Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu.

“Vlasti su trebale, prije nego što su opteretile građane tim trošarinama, dogovoriti adekvatan način raspodjele, jer tada nije bilo ništa na računu. Onda smo jednostavno dobili 100 miliona, sami smo se iznenadili kako su nam ‘legla’ ta sredstva, i sad je pitanje pola procenta. Međutim, to na terenu izgleda mnogo para.”

Prihodi od akciza za vraćenje kredita
Ipak, Lindov smatra da će se još čekati na dogovor kojim će građani osjetiti efekat onoga što su izdvajali – za izgradnju autoputeva, brzih cesta i magistralnih cesta u Bosni i Hercegovini. Međutim, javna preduzeća za izgradnju cesta ta sredstva koriste za pokriće i vraćanje kredita, a ne za nove investicije.

“Kredite koje smo povukli mi možemo servisirati. Nažalost, tim prikupljenim sredstvima od akciza, koja će na kraju godine iznositi 250 do 300 miliona KM [125 do 150 miliona eura], vrlo malo ćemo koristiti za gradnju, većinu ćemo davati za zatvaranje kredita, jer jednostavno ne možemo graditi 300 miliona KM puta na godišnjem nivou kroz entitetske autoceste i magistralne ceste, jer su to velika sredstva, za koja nemamo spremne projekte, niti možemo imati kroz tendersku dokumentaciju”, kaže Lindov.

Kako je rečeno iz Javnog preduzeća Autoputevi Republike Srpske, sredinom ove godine u saobraćaj bi trebala biti puštena kompletna dionica autoputa “9. januar” Banja Luka – Doboj, na pravcu do Banje Luke do Prnjavora.

“Ovim će RS premašiti brojku od 100 kilometara autoputeva. Sve ovo bilo je moguće uraditi zahvaljujući finansijskoj podršci evropskih banaka, koje su odobrile povoljne kredite za izgradnju autoputeva. Obaveze prema kreditorima, JP Autoputevi RS izmiruje od vlastitih prihoda, odnosno od novca, prikupljenih po osnovu akciza na naftu i naftne derivate. Da je, kojim slučajem, donesena odluka da se autoputevi grade isključivo vlastitim sredstvima, sigurno je da u 2018. godini ne bi imali više od 100 kilometara autoputeva, već bi ta brojka bila znatno niža.”

Iz ovog javnog preduzeća navode da tokom ove godine za vraćanje dospjelih rada kredita trebaju osigurati 24,2 miliona eura. Rate kredita dospijevaju dva puta godišnje, odnosno u junu i decembru, a vraćaju se od vlastitih prihoda, odnosno prihoda od akciza, koji je i glavni prihod preduzeća.

“Uvjereni smo da će u narednom periodu nadležni postići dogovor o raspodjeli novca prikupljenog po osnovu akciza. Do sada je RS dobijao 39 odsto od prikupljenog novca”, navode iz Autoputeva RS-a.

U međuvremenu cijene rastu
Nakon što je usvojen Zakon o akcizama, koji je otvorio milijardu i po eura mogućnosti novih zaduženja, Uprava JP Autoceste Federacije je s finansijskim institucijama već ugovorila milijardu eura za pojedine dionice, a to podrazumijeva skoro kompletan Koridor Vc, osim dionice tunel Prenj i dionice Mostar sjever – Mostar jug, gdje postoje mogućnosti novog modela finansiranja, naveli su ranije iz ovog preduzeća.

Na pitanje šta će se desiti ako se entiteti uskoro ne dogovore oko raspodjele novca, Pavlović odgovara da će se kratkoročno zaduživati dok se ne postigne rješenje. U međuvremenu građani širom Bosne i Hercegovine blokiraju ceste u znak protesta protiv povećanih cijena goriva.

Poskupljenje goriva od 10 posto za putarine je pokrenulo rast troškova, a promjena cijena sirove nafte ga je dalje “pumpala”, pa je sada cijena goriva 20 do 25 posto veća nego prije usvajanja Zakona o akcizama.

“Rezultati su da već imamo oko 10 posto poskupljenja hrane, pekarskih proizvoda, a tek nas čeka prevoz, transport…”, zaključuje Pavlović. (Al Jazeera)