Nikola Rajič, član Udruženja “Matica” iz Mostara, svoju ljubav prema pčelarstvu pretvorio je u mali biznis i time nastavio porodičnu tradiciju koja traje već tri generacije.
“Imam više od 200 košnica, te proizvodnju oko tri tone meda ove godine. Veći dio robe prodamo, što se kaže, na kućnom pragu, ali i kroz lokalne prodavnice. Radim planinski livadski med, vrijesak i cvjetni. Cijena nam se kreće na oko 17 maraka po kili, ali naši potrošači prepoznaju kvalitet i poštuju našu garanciju, zbog čega se uvijek vraćaju. Plan u narednom periodu je da se proširim na oko 300 košnica. Na tom putu veliku potporu nam pruža „Matica“ koja okuplja sve veći broj pčelara. Čini se da zajednica sve više prepoznaje važnost pčelarstva i mogućnosti razvoja ovog sektora”, izjavio je Rajič koji je najmlađi član ovog udruženja.
Živi u naselju Rudnik kod Mostara, a njegove pčele su na lokacijama Tepčići i Dobro Selo kod Čitluka. Rad u pčelarstvu traži mnogo kretanja, stalno praćenje i iziskuje puno vremena. Ipak, Rajič vjeruje da se zalaganje i ulaganje isplati, pa je uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta osigurao nabavku kasetnih vrcaljki, dekristalizator meda te nabavku novih košnica.
Udruženje “Matica” je kroz ovakve aktivnosti, po riječima predsjednika Borasa Kvesića, podržala pčelare tog kraja, te će omogućiti promociju ekološki održive proizvodnje na bazi meda.
“Kroz ovakvu saradnju promovišemo proširenje proizvodnje i očuvanje tradicije pčelarstva ovog kraja. Udruženje danas okuplja oko 70 pčelara, a već 20 njih ima certifikaciju za plasman meda sa zaštićenom geografskom oznakom porijekla Hercegovine – Hercegovačkog meda”, dodao je Kvesić.
Cilj Udruženja je promovisati brend „Hercegovačkog meda“ među lokalnim pčelarima, proširiti članstvo, te povećati proizvodnju meda na oko 45 tona godišnje. Također, planiraju poboljšati pakivanje, brendiranje i označavanje proizvoda, što će uvećati prodaju i osigurati im pristup tržištu i novim potrošačima.
“Sredstvima iz projekta Sweden/USAID FARMA II i sredstvima članova udruženja finansirat će se platforme za seleće pčelarstvo, SMS vage, vrcaljke za med, topionici za vosak, punilice za med, jenter aparati za uzgoj matica, duplikatori i 600 košnica. Kroz ovakva partnerstva imamo priliku da napravimo iskorak, te da kroz visoke standarde kvalitete nađemo svoje mjesto na domaćem tržištu”, zaključio je Kvesić.
Pčelari Hercegovine vrijedno rade na praćenju međunarodnih standarda, a zaštita geografske oznake „Hercegovačkog meda“ će im svakako pomoći na stavljanju većeg naglaska na promociju kvalitetnog meda, saopšteno je iz Sweden/USAID FARMA II projekta. (Fena)
