Kamate na dozvoljeni minus u bankama kreću se u rasponu od 20 do čak 38 posto na godišnjem nivou, što je i do dva i po puta skuplje od keš kredita, objavio je portal Kamatica, pozivajući se na podatke Narodne banke Srbije (NBS). To znači, kako navodi portal, da kada štediša ode malo u minus, banka ode mnogo u plus, javlja Tanjug.
Dozvoljeni minus je jedan od najprodavanijih bankarskih proizvoda. Ta finansijska usluga je veoma tražena, što potvrđuje i podatak da dozvoljeno prekoračenje danas u Srbiji koristi čak svaki drugi zaposleni.
Dozvoljeni minus se odobrava onima koji imaju redovne prihode i predstavlja vrlo dostupan izvor novca. Kao i svaki vid kreditiranja pogodan je za one koji znaju kako da u njemu ostanu što kraće, dok oni koji ne vode evidenciju o stanju na svom računu, svaki dan dozvoljenog minusa plaćaju papreno.
Iako statistika kaže da se dozvoljeni minus odobrava uz prosječnu kamatnu stopu od 29 posto na godišnjem nivou, ipak postoje banke koje su taj prosjek prilično premašile.
Kamatica navodi i primjer kada štediša odluči da potroši jednu platu unaprijed i da 44.000 dinara, što je prosječna neto zarada za avgust u Srbiji, bude u dozvoljenom minusu, visinu kamate određuje prvenstveno tarifnik njegove banke.
Pri istim iznosima i ostanku u minusu, u zavisnosti od banke u kojoj se posjeduje tekući račun, jedni će plaćati 9.240 dinara na godišnjem nivou, odnosno svaki dan dozvoljenog minusa koštat će ih 25,67 dinara, dok će drugi plaćati 16.720 dinara godišnje kamate, a svaki dan kašnjenja ih košta 46,44 dinara.
Uzimajući u vidu takvu računicu, bez obzira što je mnogima odlazak u minus jedini način da prežive, Kamatica preporučuje da se umjesto odlaska u minus uzme gotovinski ili potrošački kredit kao jeftinija opcija. (Tuzlanski.ba)
