Utorak, 7. Februara 2023.
Tuzlanski.ba logo

Inflacija u BiH gotovo je dvostruko veća nego u EU, a najteže tek dolazi

Preuzmite sliku

Pandemija koronavirusa, a nakon nje rat u Ukrajini istaknuli su u prvi plan sve slabosti svjetske ekonomije.

Rast cijena i kriza s energentima, mogli bi, kako navode u svjetskim financijskim organizacijama, uvesti pojedine zemlje u recesiju, što je već za Veliku Britaniju službeno potvrdila tamošnja središnja banka, piše Večernji list BiH.

Ako Evropa i mnogo razvijenije zemlje strahuju kako će preživjeti zimu, kao posebno opravdano pitanje nameće se što je onda s ekonomijom nerazvijenih zemalja poput naše koje su potpuno ovisne o EU.

Rast inflacije

Prema izvještaju Eurostata, inflacija u Evropskoj uniji u septembru iznosila je 10,9%, dok je kod nas, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, dosegla 18,1%. Dakle, imamo gotovo dvostruko veću inflaciju od EU-a, što je veliki broj bh. građana, koji su i prije inflacije teško živjeli, dovelo u bezizlaznu situaciju i gurnulo u siromaštvo.

Prosječna plata za august ove godine iznosila je 1145 KM, a godinu ranije ona je iznosila oko 1000 KM. Plate su veće za 145 KM, dok je u isto vrijeme potrošačka korpa u septembru ove godine iznosila 2852,37 KM, dok je u istom mjesecu prošle godine bila 2152,51 KM. Dakle, dok su plate porasle za 145 KM, troškovi života rasli su za 700 KM. Zbog toga je osjetno smanjena platežna moć građana u odnosu na prošlu godinu. Mjere koje bi bar usporile ovaj trend ne postoje. Sindikati u oba entiteta traže povećanje minimalne plaće. Građani kažu kako ne mogu izračunati koliko im je novca do sada pojela inflacija te da rast plaća ne prati svakodnevno povećanje cijena.

Savez sindikata BiH ranije je tražio aktiviranje robnih rezervi, ograničavanje cijena, ali i još nekoliko mjera koje nisu zaživjele. Nade sada polažu u zakon o minimalnoj plaći od 1000 KM koji je ovoga mjeseca usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH. Zahtjev za izvanredno usklađivanje najniže plate Vladi RS-a još u srpnju podnio je Savez sindikata RS-a.

Najsiromašniji u Evropi

Veliki broj penzionera, ali i onih koji rade za plate niže od 1000 KM, živi na rubu siromaštva jer imaju niska primanja, a svakodnevni rast cijena osnovnih životnih namirnica njihov životni standard još više ugrožava.

“Ne možemo sada kupiti ni pola od onoga što smo kupovali prije ovih poskupljenja. Više se nemamo čega odreći”. kažu penzionerke. U boljem položaju nisu ni oni koji rade za ispodprosječne plaće.

Kad banka uzme ratu za kredit, nakon što platim režije, ostane mi 150 KM za hranu. Pa sad zamislite koliko hrane za to novca mogu kupiti. Odrekla sam se svega, još se mogu odreći samo života”, kaže jedna trgovkinja.

Zbog rasta cijena građani su sve siromašniji, konvertibilna marka vrijedi manje u našim novčanicima nego lani, a rast plaća ne može se osjetiti zbog visoke inflacije, ocijenio je ekonomski analitičar Admir Čavalić, upozorivši kako najteže razdoblje tek dolazi – zima, odnosno energetska kriza.

Prema njegovim riječima, inflacijom su najviše pogođeni oni s najmanjim dohotkom, odnosno oni na dnu društvene i ekonomske hijerarhije.

“To je posebno izraženo u kontekstu naše zemlje koja spada u red najsiromašnijih europskih zemalja”,  rekao je Čavalić u izjavi za Fenu, napomenuvši kako značajan dio raspoloživog dohotka građani troše na prehrambene proizvode i energente, što onda naglašava inflatorne pritiske.

Naglašava kako inflacija povećava rizik od siromaštva jer čini građane siromašnijim, a privrednike bespomoćnim u jeku rasta troškova proizvodnje. Prema njemu, inflacija donosi niz negativnih društvenih učinaka, čemu smo svjedočili tokom hiperinflacije 80-ih godina prošlog stoljeća u bivšoj Jugoslaviji.

Od prevara, fiktivnih financijskih shema, pa sve do krađa, a moguće i konflikta. Ekonomski stručnjaci očekuju da će doći do pada inflacije u idućoj godini, a to potvrđuju i aktualne prognoze MMF-a. Međutim, smatra Čavalić, najteže razdoblje tek slijedi – zima, odnosno energetska kriza koja je prati, kako u svijetu i EU tako i u BiH.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , , , ,