Zbog konstantnog povećanja cijena repromaterijala na svjetskom tržištu, građevinska preduzeća u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa izazovima u poslovanju, a jedan od njih je nemogućnost realizacije preuzetog posla po ranije ugovorenoj cijeni, piše Akta.ba.

Đelmić Ernes, direktor kompanije Seta Inžinjering iz Zavidovića kazao je za naš portal da se njihova firma našla u nezahvalnoj situaciji, te traže korekciju cijena i odštetu izvođača.

Naime, kompanija Seta Inžinjering i još 30 firmi su izabrane za izvođače “Radovi na izgradnji indvidualnih stambenih i zajedničkih objekata povratnika po sistemu ključ u ruke”.

“Svi tenderi koji su izašli putem javne nabavke odnosno putem ponude za povratak kako u FBiH tako i u RS su išli sa ugovornom klauzom fiksne jedinične cijene, međutim dešava se da od 2020. godine, nekad u trećem mjesecu počinje enormno povećanje cijena građevinskog materijala. Došla je pandemija, zatim i 2021. godina, u 2022. rat u Ukrajini i došlo je do enormnog povećanja goriva i svega toga. U ugovoru u kojem smo mi izabrani za izvođača i još 30 firmi stoji da su cijene fiksne, međutim u “Zakonu o obligacionim odnosima” kaže se ako dođe do poremećaja na tržištu da izvođač radova ima pravo da traži korekciju cijene ali za vrijednost preko 10 posto, do 10 posto pada na teret izvođača, a preko 10 posto treba investitor da plati to, međutim oni su se oglušili na to”, rekao je Đelmić.

Prošle godine su preko Privredne komore FBiH organizovali sastanke i pokrenuta je aktivnost da se u javnim nabavkama koriguje član koji govori o fiksnim cijenama i da se ima pravo korekcije cijena.

“Sigurno deset, petnaest firmi u BiH ne dijeli FBiH, RS i Brčko distrikt i došle su u jednu tešku situaciju među kojima smo i mi zato što smo imali dva ugovora u vrijednosti od skoro 3 miliona KM i kad uzmete minimum 30 posto povećanje materijala to je milion KM, to je razlog zbog čega smo mi došli u jednu nezahvalnu situaciju i tražimo da se izvrši korekcija”, pojasnio je, dodajući da je organizovano niz sastanaka kako u Privednoj komori FBiH, tako i u RS.

“U Federalnom ministarstvu su slali dopise i Vladi Federacije i Ministarstvu za raseljena lica, nema gdje nismo tražili da se počne primjenjivati međutim svugdje je problem. To su projekti koje finansira Evropska banka za obnovu koja je donirala novac da se rekonstruiše, izgradi ili popravi oko 5 hiljada stambenih objekata, međutim pošto su sad cijene enormno više vjerovatno se neće moći u tom kontekstu taj broj ni uraditi. BiH ostaje bez radnika, ostaje uništen građevinski sektor”, poručio je.

Vanjskotrgovinska komora BiH zajedno s privrednim komorama Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH organizovala je sredinom 2022. godine okrugli sto na temu “Regulisanje ugovora u svjetlu poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda”.

“Predstavnici građevinskih kompanija iz privatnog sektora su iznijeli svoje stavove kao i probleme sa kojima se susreću u svom poslovanju svakodnevno, a koji su izazvani novonastalom ekonomskom krizom. Istaknuto je da su gubici sa kojima se izvođači radova susreću veliki i da se kreću u prosjeku od 30% do 40%, ali i da će u konačnici najveću štetu pretrpiti ugovorni organi (raskid ugovora, nerealizovane investicije, slabiji kvalitet i ugrađeni materijali…). Budući da su se mnogi izvođači po određenim ugovorima već našli u nezavidnoj situaciji i samostalno pokrenuli određene inicijative, najznačajniji segment ovog djelovanja jeste razrješavanje dileme oko primjene relevantnih zakonskih rješenja u praksi tj. činjenice da se do potpisivanja ugovora primjenjuje Zakon o javnim nabavkama”, pojasnili su nam iz Vanjskotrgovinske komore.

Nakon potpisivanja ugovora ovaj zakon se prestaje primjenjivati i relevantan postaje Zakon o obligacionim odnosima.

“Naročito veliki problem su građevinski radovi koje finansira neko javno preduzeće, institucija, opština, entiteti, BiH jer oni moraju da sprovode postupke u skladu sa ZJN BiH. Preduzeća iz ove oblasti koja su se prijavila na javne pozive, odnosno tendere za izvođenje radova, konkurisala su prema cijenama materijala koja su u tom momentu bila aktuelna na tržištu. S obzirom na to da cijene građevinskog materijala su rasle skoro svakodnevno u prethodnom periodu, a da se najveći broj projekata ne može realizovati u kratkom roku nakon potpisivanja ugovora iz objektivnih razloga (dugotrajne evaluacije, veličina objekta, usaglašavanje tehničke dokumentacije i dr…), privrednici su se tokom 2022. godine našli  u situaciju da više nisu bili u mogućnosti realizovati preuzeti posao po ranije ugovorenoj cijeni”, rekli su.

Cjelokupan članak pročitajte OVDJE.