Predstavnici država članica Evropske unije, zapadnog Balkana i Turske, Evropske komisije i Evropske centralne banke zajedno s predstavnicima centralnih banaka zapadnog Balkana i Turske okupili su se 16. maja na godišnjem ekonomskom i finansijskom dijalogu u Briselu.
Kao sastavni dio dijaloga, donesene su određene preporuke za zemlje učesnice, uključujući BiH.
Sastanak je održan u kontekstu nedavnih negativnih događaja, uključujući ekonomski uticaj agresije Rusije na Ukrajinu, o kojem su se učesnici složili da zahtijeva adekvatan politički odgovor, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.
U zajedničkim zaključcima se prima k znanju da je Program ekonomskih reformi (ERP) Bosne i Hercegovine za 2023-2025. godinu podnesen 20. marta 2023. godine uz značajno kašnjenje. Kašnjenje i slaba usklađenost sa uslovima iz ERP-a su otežali adekvatnu procjenu planova politika čija je svrha da odgovore na ekonomske izazove s kojima se BiH susreće, te pobudila sumnje o posvećenosti aktera koji su odgovorni za ovakvo kašnjenje.
S tim u vezi, donesen je set preporuka za BiH u kojem se bh. vlasti pozivaju da, između ostalog, trebaju pružiti podršku ugroženoj kategoriji stanovništva kako bi se mogli nositi sa sve većim životnim troškovima, uključujući veće cijene energenata, povećati kapitalnu potrošnju za javne investicijske projekte i ubrzati njihovu provedbu, te osigurati efikasnu razmjenu informacija među poreznim vlastima kako bi se unaprijedilo prikupljanje poreza.
Potrebno je pažljivo procijeniti i analizirati kretanje cijena, uključujući blagovremenu objavu pondera CPI-ja i razvoj i objavljivanje serija temeljne inflacije. Nastaviti jačati okvire izvještavanja i upravljanja rizikom u cijelom bankarskom sistemu, smanjiti institucionalne i pravne prepreke za rješavanje problematičnih kredita, smanjiti praznine u podacima posebno u sektoru nekretnina i pokrenuti uspostavu jedinstvenog fonda za sanaciju. Čuvati integritet valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke – navodi se u saopćenju.
Dodaje se da treba dodatno pojednostaviti procedure registracije, licenciranja i izdavanja dozvola za preduzeća i uskladiti ih širom zemlje u cilju njihove skore digitalizacije. Usvojiti zakon o elektronskom identitetu i uslugama povjerenja za elektronske transakcije sa jedinstvenim nadzornim tijelom u skladu sa pravnom stečevinom EU i pobrinuti se da Uprava za indirektno oporezivanje počne primjenjivati koncept ovlaštenog ekonomskog subjekta (AEO) i započne pripreme za pristupanje Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku.
Ojačati upravljanje javnim preduzećima, dodijeliti adekvatne ljudske resurse centralnim jedinicama za nadzor u oba entiteta i pripremiti izvještaj o potencijalnim obavezama u vezi sa javnim preduzećima i strategiju za upravljanje ovim fiskalnim rizicima.
U skladu sa Zelenom agendom za zapadni Balkan i Ugovorom o Energetskoj zajednici, potrebno je usvojiti i započeti implementaciju jedinstvenog integrisanog energetskog i klimatskog plana za smanjenje emisije ugljika, usvojiti zakonodavstvo na državnom nivou za električnu energiju i plin i osigurati potpuno usklađivanje zakona na nivou entiteta u ovim oblastima kako bi se spriječila dalja kašnjenja u otvaranju i funkcionisanju energetskog tržišta i uspostavljanju tržišta električne energije za dan unaprijed.
Također, ojačati mehanizme koordinacije unutar zemlje u vezi s politikama zapošljavanja i uspostaviti međuresornu radnu grupu koja uključuje relevantna ministarstva, njihove agencije i zainteresovane strane kako bi razvile i finalizirale Plan provođenja programa Garancija za mlade, usvojile ga i započele njegovu provedbu.
Razviti sistem za praćenje i predviđanje potreba za vještinama na tržištu rada kako bi se olakšalo usklađivanje sistema obrazovanja i obuke i pružanja prekvalifikacija i usavršavanja sa potrebama tržišta rada. Poboljšati pristup uslugama predškolskog vaspitanja i obrazovanja za ugroženu djecu/porodice i one u ruralnim sredinama – navodi se u saopćenju.
