Na ovoj karti su zemlje bivše Jugoslavije i mreža autoputeva i brzih puteva. Zelena i plava boja su izgrađene dionice, dok je crveno u izgradnji. Kada pogledate BiH i druge zemlje, sve je jasno kakav “zamah u cestogradnji” imamo.

Sliku je sa foruma “Skyscrapercity”, putem društvenih mreža podjelio ekonomista Faruk Hadžić, prokomentarisavši da je prošle godine kada su uvedene dodatne akcize, upozorio da će one samo uzeti novac iz džepova građana, a da se cestogradnja neće pokrenuti.

– Dok nas budžetske patriote uvjeravaju da novca za cestogradnju nema i da se moramo zaduživati i podizati kredite (koje ne znam ko će vraćati, jer nas je sve manje zbog iseljavanja), treba opet napomenuti da samo po osnovu putarina i akciza na gorivo godišnje se ubere milijarda KM, koje idu u budžete”, napisao je Hadžić.

Napomenimo samo da je od objavljivanja mape u Republici Srpskoj puštena dionica 25 kilometara koja se nalazi između Laktaša i Prnjavora, tako da manji bh. entitet trenutno raspolaže sa 101 kilometrom autoputa.

U Federaciji BiH u upotrebi je 101,7 km autoputa – dionica a od Drivuše do Tarčina, u ukupnoj dužini od 81,6 km, kao i dionica Zvirovići – Bijača dužine 9,1 km. Osim toga, krajem prošle godine u promet je puštena i dionica autoputa od Svilaja do Odžaka duga 11 km, koja (poput autoputa Banjaluka – Gradiška), završava na rijeci Savi i ne vodi nigdje dok se ne izgradi most i granični prijelaz sa Hrvatskom. Izgradnja mosta je u toku.

U Federaciji BiH se trenutno grade dvije dionice autoputa na zaobilaznici oko Zenice, od Drivuše do Donje Gračanice, u ukupnoj dužini od 8,1 km.

Istovremeno, Hrvatska ima više od 1.300 kilometara, a Srbija oko 800 kilometara autoputeva.

Obzirom na sve navedeno, da se zaključiti da gradnja autoputeva u BiH značajno stagnira od 2015. godine. Za to nema realnog opravdanja, jer su za većinu planiranih dionica osigurana kreditna sredstva. Naravno, tu su i pozamašna sredstva od putarine. (Buka)