Federacija BiH mogla bi u dogledno vrijeme dobiti zakon o najnižem primanju u Federaciji BiH, kojim bi se uvela najniža lična primanja, slično postojećoj Uredbi o najnižoj plaći, ali uvećana za topli obrok i prijevoz.
Zakon je upućen po hitnom postupku Parlamentu Federacije BiH koji je od Vlade zatražio mišljenje o ovom prijedlogu.
U obrazloženju se navodi da je razlog za donošenje ovog zakona potreba da se zaštite najniža primanja radnika koji pored plaća ostvaruju naknade za ishranu i prijevoz. Zakonom se uvodi novi institut – najniže primanje (uz najniže plaće koje su regulirane Zakonom o radu) kao instrument socijalne zaštite i pravde, ali i kojim se štiti osnovica za obračun doprinosa što je od izuzetnog značaja.
Predlagač zakona o najnižem primanju u Federaciji Bosne i Hercegovine, je Suad Kaknjo, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
Prema ovom prijedlogu Vlada FBiH bi utvrđivala najnižu plaću i to nakon konsultiranja s Ekonomsko-socijalnim vijećem.
Podsjetimo, Vlada je na prijedlog Federalnog ministarstva finansija u saradnji s Federalnim zavodom za programiranje razvoja donijela Uredbu o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće, te da je na osnovu toga Vlada donijela Odluku o najnižoj plaći za 2022. godinu u neto iznosu od 543 KM.
No, predlagač ovog zakona u obrazloženju navodi kako je nakon ove odluke “uočeno da su određeni poslodavci manipulisali primanjima radnika, na način da su povećali iznos plaće na 543 KM, ali istovremeno umanjili iznos naknade za topli obrok i naknade za prevoz zbog čega postoji određen broj radnika koji su u konačnici primali isti iznos i nisu imali koristi od povećanja najniže plaće“.
S toga na kraju navodi da je cilj ovog zakona “osigurati da će svi radnici u Federaciji za svoj rad imati zagarantovan najniži mjesečni iznos primanja.
Procjene su da bi najniže mjesečno primanje koje bi radnik ostvarivao u 2023. godini, u skladu s ovim zakonom, iznosilo oko 730 KM, s tim što ovaj iznos svakako ne obuhvata uvećanja plaće koja radniku pripadaju u skladu s propisima o radu (minuli rad, prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane sedmičnog odmora, rad u dane praznika ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, i sl.)“.
“Kao razlog za donošenje spomenutog zakona navodi se potreba zaštite najnižeg primanja radnika koji, uz plaću, ostvaruju naknadu za prehranu i naknadu za prijevoz, a imajući u vidu smanjenje zbrojne stope doprinosa, kao i inflatorne pritiske koji negativno utiču na životni standard radnika. U smislu navedenog, istaknuto je kako institut najnižeg primanja predstavlja instrument socijalne zaštite i pravde, kao i instrument kojim se štiti osnovica za obračun doprinosa”, naveli su iz Vlade Federacije.
Procedura i prijedlozi
Federalno ministarstvo finansija dostavljeni prijedlog zakona razmotrilo je s aspekta svojih nadležnosti. Vlada pritom upućuje na to da su odredbe članka 7. nadzor u suprotnosti s ovlastima Porezne uprave Federacije koja je nadležna za naplatu javnih prihoda, a ne “prava radnika na najniže primanje”, što je suština ovog zakona.
Predlažu stoga da se nadzor nad ovim zakonom dodijeli federalnim, odnosno kantonalnim inspektorima rada koji su u skladu s posebnim propisima ovlašteni za nadzor u vezi s radom i zapošljavanjem, a briše Porezna uprava FBiH. Uz to, uopćenog su mišljenja kako bi ovaj zakon trebalo razmatrati ili po redovnoj ili po skraćenoj proceduri u svrhu usklađivanja s drugim propisima.
U kontekstu kaznenih odredbi prijedloga zakona, upozoravaju kako je članak 8. u suprotnosti sa Zakonom o prekršajima u predloženim visinama, u načinu i iskazivanju prekršajne sankcije te se neće moći provoditi. Predlažu stoga da se visine usklade s visinama za pravne osobe, fizičke osobe – samostalne poduzetnike i odgovornu osobu – fizičku osobu prema zakonu te da se jasno precizira na koju se normu, odnosno članak odnosi sankcija. (vecernji.ba)
