Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo u 2018. godini prevezeno je nešto više od milion i 45.000 putnika, saopšteno je iz te kompanije. Kako ističu sagovornici Radija Slobodna Evropa, sarajevski aerodrom bi mogao imati duplo više putnika, ukoliko bi smanjio aerodromske takse koje su među najskupljim u Evropi.
Sve to utiče na turizam u glavnom gradu BiH, jer sarajevski aerodrom ima premalo direktnih letova prema evropskim gradovima, ali i nedovoljno sarađuje sa niskobudžetnim aviokompanijama, ističu oni.
Međunarodni aerodrom u Sarajevu trenutno naplaćuje taksu za putnički servis u iznosu od 18 eura, deset eura takse za unapređenje aviosaobraćaja u Federaciji BiH, te euro i pol naknade po odlazećem putniku koju je 2017. godine uvela Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH.
Prihodima koji se prikupljaju po osnovu pomenutih taksi raspolaže Vlada Federacije BiH. Zbog toga je nedavno na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH pitanje Vladi uputio Nermin Muzur, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Tražio je odgovor od Vlade da li sredstva od prikupljenih taksi planiraju uložiti u otvaranje neke nove aviolinije sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo prema Evropi.
– Jako je malo direktnih letova iz Evrope prema Sarajevu. Bilo koji stanovnik Sarajeva kada leti bilo gdje prema Evropi mora napraviti dva ili tri presjedanja. To je bila svrha moga pitanja. Tražim odgovor od Vlade da li se taj novac od taksi preusmjerava za otvaranje nekih novih linija, kako bi se smanjila ta presjedanja – kazao je Muzur.
Muzur također dodaje da bi se uvođenjem novih aviolinija iz Sarajeva prema evropskim gradovima, turizam u glavnom gradu BiH dodatno unaprijedio.
– Dobili bi jako puno ako bi to presjedanje smanjili barem prema nekim destinacijama. Sama ta informacija da se otvara neka nova aviolinija otvara mnogo mogućnosti. Mnogi ljudi upravo prema tome i planiraju svoje odmore jer ne moraju puno gubiti vremena u putovanju – istakao je Muzur.
Vlada Federacije BiH još 2005. godine donijela je odluku o uvođenju takse za razvoj i unapređenje aviosaobraćaja u tom entitetu. Znatan dio tih sredstva preusmjerava se aerodromima u Tuzli, Mostaru i Bihaću.
O osnovanosti postojanja ove takse više puta se razgovaralo na sjednicama Federalne Vlade, što je potvrdila i federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo. No, kako sada stvari stoje, do ukidanja te takse neće doći, kazala je Đapo.
– Pokušavali smo na sjednicama Vlade pokrenuti inicijativu da se te takse smanje, međutim, poznato je da dobar dio tog novca ide aerodromima u Tuzli, Mostaru i Bihaću. Sa stanovišta Vlade Federacije BiH to i nije loša razvojna politika, ali sigurno da utiče na turizam u Sarajevu jer bi svi voljeli imati niže cijene aviokarata kada dolaze u Sarajevo – istakla je Đapo.
Rifat Tirak, stručnjak za zračni saobraćaj u BiH izjavi za Radio Slobodna Evropa ističe kako generalno područje zračnog saobraćaja vode nestručni ljudi, zbog toga nije ni čudo što su prisutni toliki problemi, objašnjava on.
– Te takse su dio sveukupnog lošeg stanja u zračnom saobraćaju u BiH. Nemamo kontrolu neba. Aerodromi nam jako loše rade. Jedan mostarski aerodrom koji bi trebao biti prvi u Evropi ima stalni pad putnika. Sarajevski aerodrom bi mogao imati duplo više putnika da nisu razne stvari uvedene, od renoviranja 1998. godine pa do sada – kazao je Tirak.
Takse koje se naplaćuju na Međunaordnom aerodromu Sarajevo vještački su uvedene i ne pomažu u kvaliteti rada te kompanije. To se također održava i na to da niskobudžetne aviokompanije kompanije zaobilaze sarajevski aerodrom, naglašava Tirak.
– Glavna politika niskobudžetnih aviokompanija je da ne skreću na te glavne aerodrome gdje su visoke takse, nego da idu na te periferne aerodrome. Aerodrom u Sarajevu se ne može širiti i njega je odavno trebalo dislocirati. Inače sve aviokompanije imaju problem s tim taksama, ne samo niskobužetne – zaključuje Tirak.
Da sarajevski aerodrom ubjediljivo najlošije posluje pokazuju i statistike o broju putnika na aerodromima u regiji. Podaci iz 2017. godine pokazuju da su po broju putnika ispred Sarajeva bili aerodromi u Beogradu (5,34 miliona), Zagrebu (3,09 miliona), Splitu (2,82 miliona), Dubrovniku (2,32 miliona), Skoplju (2,03 miliona), Prištini (1,89 miliona), Ljubljani (1,68 miliona), Tivtu (1,11miliona) i Podgorici (986.717). U Sarajevu ih je bilo 957.971.
Prema podacima iz izvještaja Međunarodnog aerodromskog vijeća (ACI), najslabiju aerodromsku povezanost u Evropi, od 43 države, ima BiH, te Sjeverna Makedonija. Srbija je druga na listi od zemalja bivše Jugoslavije, na 28. mjestu u Evropi, dok je Hrvatska ispred nje na 22. poziciji. (Radio Slobodna Evropa)
