Kao zemlja i ekonomija koja 27 godina ne zna za recesiju, Australija bi mogla biti primjer drugima uključujući i najveća gospodarstva svijeta, ocjenjuje tjednik Economist u seriji tekstova o australskoj oazi stabilnosti. Pitajući se šta je tajna australskog uspjeha, Economist, među ostalim, skreće pozornost na uspješnu australsku imigracijsku politiku.

– Australski entuzijazam za useljavanje je vrlo značajan, gotovo trećina njenih stanovnika rođena je u nekoj drugoj zemlji. To je daleko više nego u nekim drugim bogatim zemljama – primjećuje ugledni sedmičnik, dodajući kako se godišnje na najmanji kontinent doseli 190.000 ljudi. Australija, prenosi Jutarnji.hr, godišnje ima tri puta veći priliv novog stanovništva od SAD-a.

– Podrška useljeništvu je masovna. Djelomično, australska tolerancija na doseljenike može biti odraz još jedne izvanredne osobine tamošnjeg društva, a to je solventnost njezine socijalne države. Javni dug iznosi samo 41 posto BDP-a i jedan od najnižih razina u bogatom svijetu – navodi Economist, dodajući u prilog tezi o održivosti australskog socijalnog sistema i način penzijske štednje.

Reforme

Australija je prije 30 godina stjecanje penzije vezala gotovo isključivo uz ulaganje osiguranika u privatne investicijske fondove, a provela je i, u sličnom smjeru, reforme zdravstvenog osiguranja.

Razmatrajući daljnje prednosti australskog državnog i ekonomskog modela, Economist izdvaja model stranačkog sistema koji izrazito naginje centrizmu.

– Birači u toj zemlji obvezni su glasati na izborima što političke stranke stavlja u poziciju da se bore za kolebljive glasače, a ne da izlaze u susret predrasudama što većeg broja birača. Uz to, glasovanje je preferencijalno što pridonosi moderiranju izbora od strane građana – napominje isti izvor.

U osvrtu na australske makroekonomske pokazatelje, u proteklih 30 godina ta je ekonomija kumulativno rasla tri puta više nego njemačka, te je australski nacionalni dohodak u istom razdoblju prosječno rastao četiri puta više nego američki.

– Rastući prihod, nizak javni dug, pristupačna država blagostanja, popularna potpora masovnom useljeništvu i široki konsenzus o politikama koje podupiru te stvari. To je daleki san u većini bogatih zemalja – zaključuje niz hvalospjeva na račun Australije ugledni Economist.

Prirodna bogatstva

Kao sretne okolnosti australske stabilnosti sedmičnik, među ostalim, izdvaja bogata nalazišta ruda i prirodnog plina što u sinergiji s blizinom snažnog kineskog tržišta čini dobitnu kombinaciju. U odnosu na druge bogate ekonomije poput SAD-a ili Japana, dodaju, Australija ipak ima samo 25 miliona stanovnika.

I tako uspješna država, napominje Economist, propustila je provesti dvije reforme. Prva se, navode, odnosi na prava Aboridžina, čiji je socijalni status daleko ispod onoga koji uživaju ostali australski državljani. Drugi izostali reformski zahvat odnosi se na smanjenje emisije štetnih stakleničkih plinova zbog čega su, među ostalim, suše na tom kontinentu sve teže i učestalije s pripadajućim ogromnim štetama za okoliš.

Razmatrajući moguće buduće trendove u australskoj politici, Economist primjećuje kako podrška birača dvjema najvećim strankama, Liberalnoj i Laburističkoj, pada te da se u dijelu vladajuće Liberalne stranke javljaju zahtjevi za promjenom imigracijske politike. Ironija je, zaključuje sedmičnik, da australski birači kažnjavaju najveće stranke za uspješnu politiku.

“Karton zemlje”: Australija

broj stanovnika: 23.232.413 (podatak iz 2017.)

Paritet kupovne moći:
2017.: 1,246 biliona dolara (eng. trillion)

2016.: 1,214 biliona dolara

2015.: 1,185 biliona dolara

Rast BDP-a:
2017.: 2,3 %

2016. 2,6 %

2015. 2,5 %

BDP per capita:
2017. 50.300 dolara

2016. 49.800 dolara

2015. 49.400 dolara

Očekivani životni vijek:
ukupno: 82,3 godine

muškarci: 79,8 godina

žene: 84,9 godina

Stopa fertiliteta:
1,77 djece na jednu ženu

Broj imigranata na 1.000 stanovnika:
2017.: 5,5