Pandemija je uticala i na znatno uvećan broj online kupovine i transakcija.
U vremenu globalnog bankarskog trenda po kojem se broj bankarskih poslovnica smanjuje, uz povećanja digitalnih plaćanja, tako se i kriminalci prilagođavaju tom novom načinu transfera novca.
Nerijetki su slučajevi krađe novca s računa. Iako se često radi o neznatnom iznosu, na primjer 10 KM ili 20 KM, koji se ne primijete lako, zabilježeni su i slučajevi gdje je građanima s računa nestajalo i po nekoliko stotina maraka, a istragom bude utvrđeno da su novci korišteni za online kockanje i tome slično.
Zloupotreba i odgovornost
Međutim, ko je u tom slučaju nadležan? Da li će vam novac biti vraćen i ko mora vratiti novac?
Ovo su pitanja koja su postavljena Agenciji za bankarstvo FBiH
“Postupanje učesnika u platnim transakcijama, kao i odgovornost za realizaciju naloga za plaćanje i gubitke prouzrokovane pogrešnim postupanjem banaka i/ili klijenata regulisano je zakonskim propisima iz oblasti platnih transakcija, zaštite korisnika finansijskih usluga te općim i posebnim uslovima poslovanja banaka za kartično poslovanje, kao i samim ugovornim odnosom klijenta/korisnika i banke”, pojašnjavaju za Akta.ba iz FBA.
Dalje, Odredbama Zakona o platnim transakcijama definisano je da banka prilikom realizacije naloga za plaćanje postupa sa uobičajenom pažnjom te da pri tumačenju dvosmislenih naloga za plaćanje, banka može izvršiti naloge za plaćanje djelujući u dobroj vjeri i bez znanja da radi suprotno stvarnoj volji pošiljaoca. Ali…
“U slučaju kada banka primalac pri izvršenju instrukcija iz naloga za plaćanje postupa sa krajnjom nepažnjom, odgovorna je za svu štetu koja je zbog toga nastala. Također, navedeni Zakon definiše i da je nalogodavac odgovoran za nalog za plaćanje ili otkazivanje naloga koji je izdao lično ili je izdat po njegovom ovlaštenju ili za nalog koji je verifikovala banka koristeći sigurnosni postupak koji je prihvaćen u poslovanju (sigurnosni postupak može uključivati upotrebu algoritama ili drugih kodova, identificirajućih riječi ili brojeva, kriptozaštite, telefonskih provjera…) “, kažu iz Agencije.
Šta kaže Zakon?
Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga definiše da je korisnik platne kartice dužan bez odgađanja prijaviti banci gubitak, odnosno krađu platne kartice i od banke zahtijevati blokadu njene daljnje upotrebe, a banka je dužna to mu u svakom trenutku omogućiti. Ukoliko banka izdavalac platne kartice ne omogući da se u svakom trenutku prijavi gubitak, krađa ili transakcija izvršena neovlaštenim korištenjem platne kartice, odnosno podataka s platne kartice, korisnik ne snosi posljedice neovlaštene upotrebe, osim ako je sam ili neko od članova njegovog domaćinstva ne zloupotrijebi.
“Nadalje, istim Zakonom propisano je da korisnik snosi sve gubitke u vezi sa svakom transakcijom izvršenom zloupotrebom koju sam učini, a snosi i gubitke nastale zbog toga što nije ispunio obaveze koje proizlaze iz propisanih uvjeta o izdavanju i korištenju platne kartice, obavezu da bez odgađanja obavijesti banku o gubitku, krađi i zloupotrebi platne kartice i obavezu da na adekvatan način čuva lični identifikacioni broj. Korisnik ne snosi gubitke nastale na osnovu transakcija izvršenih poslije prijave banci gubitka, krađe ili neovlaštenog korištenja platne kartice, odnosno podataka s platne kartice, osim ako je sam izvršio zloupotrebu ili učestvovao u zloupotrebi ili djelovao s namjerom prevare, što se odnosi i na članove njegovog domaćinstva”, pojasnili su iz Agencije za bankarstvo.
Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga definisano je, između ostalog, da općim uvjetima poslovanja banka ima obavezu osigurati primjenu dobrih poslovnih običaja, dobru poslovnu praksu i fer odnos prema korisniku.
Svaka zloupotreba platnih kartica i/ili podataka sa platnih kartica povlači za sobom i krivičnu odgovornost prema važećem zakonskom okviru u FBiH, te su učesnici momentom saznanja o zloupotrebi dužni prijaviti navedene radnje nadležnim organima radi ispitivanja i utvrđivanja odgovornosti.
