Vrelo ljeto spržilo je prinose u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini, a period iza nas negativno će se reflektirati na jesen koja će biti prilično teška i skupa u selima Semberije.

Cijene pšenice će biti veće i do 30 posto, a prijetnja su i nestašica mlijeka i mesa. Ratari u selima Semberije zbrajaju štetu i pripremaju se za jesenju sjetvu.

“Ova godina je katastrofalna po pitanju poljoprivrede, imali smo najskuplju sjetvu, a trenutno nas je suša dokrajčila. Vremenske prilike sada su nešto bolje, ali nama je trebalo da kiša padne prije mjesec dana, onda bismo imali manje posljedice”, kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.

Naglašava kako su u najvećoj žitnici u BiH stradale sve ratarske kulture, posebno kukuruz.

“Suša je u većini slučajeva prepolovila urod, a na određenim parcelama imamo situaciju da je sve uništeno. Zbog toga će mnogi poljoprivrednici sada odustati od određenih proizvodnji. Dok mi pričamo o posljedicama ljeta, nama dolazi još teža jesen“, ističe Bakajlić.

Jesenja sjetva u selima Semberije počinje za mjesec dana, a poljoprivrednici upozoravaju da će predstojeće razdoblje biti izuzetno teško za ratare, uzgajivače tovnih grla, ali i konzumente hrane.

“Mi smo u ovoj godini imali smanjeni prinos pšenice s odličnim kvalitetom, međutim, refleksije teškog ljeta odrazit će se negativno na jesenju sjetvu. Distributeri sjemena najavljuju poskupljenje sjetvenog materijala do 30 posto, a uz to gorivo će i dalje biti vjerovatno iznad tri konvertibilne marke“, nadovezuje se Bakajlić koji je i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

Shodno trenutnoj situaciji, semberski ratari teško će moći izdvojiti financijska sredstva za djelovanje u jesenjoj sjetvi.

“Mi smo prošle godine u jesenjoj sjetvi pod pšenicom imali između 18 i 20 tisuća hektara, međutim, sada će ljudi zasijati malo više ječma i nekih drugih kultura koje su sigurnije, kako bi se prehranio stočni fond. Ljudi kao nikad dosad obradive površine daju u zakup i odustaju od sjetve tako da još uvijek ne možemo reći što nam slijedi u nadolazećim mjesecima”, naglašava Bakajlić.

Zbog aktuelih ljetnih posljedica veliki broj uzgajivača tovnih grla bio je prinuđen na brzu prodaju, zbog čega će u jesenjim mjesecima stočni fond biti drastično smanjen, što sa sobom nosi nedostatak mesa, ali i mlijeka.

“Kada nema hrane ljudi rasprodaju stoku. Trenutno nema matematike ulagati u to jer je cijena kukuruza 85 KM, dok je stoka izuzetno jeftina. Praktično, na živoj vagi prasci iznose pet maraka po kilogramu, dok su janjci šest i pol, a tovna junad pet maraka i 80 feninga. Poljoprivrednici se ne mogu uklopiti u takav rad, odnosno proizvodnju mesa i mlijeka koje je također skupo”, rekao je Bakajlić.

Upozorava da bi Bosna i Hercegovina u budućnosti mogla imati velike probleme zbog nedostatka hrane jer oporavak ne može biti za godinu ili dvije. Za to je, kako kaže, potreban znatno duži vremenski