Niz institucija u Bosni i Hercegovini, ili preciznije osobe odgovorne za njihovo funkcioniranje, iskoristile su prošle godine stanje prirodne nesreće radi “lova u mutnom”.

Neki su, pak, umjesto prirodnog “stezanja kaiša” u stanju lockdowna, “odriješili kesu” i to na račun poreznih obveznika, a u situaciji u kojoj je virus svakodnevno uzimao desetine života. Takav jedan slučaj, kako je zadokumentovano, odnosi se na Zavod zdravstvenog osiguranja KS.

Naime, Tužilaštvo Kantona Sarajevo, kako je potvrđeno, izvršit će određene radnje s ciljem ispitivanja osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu nesavjestan rad u službi, za koje se tereti nedavno smijenjeni direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Sakib Kantana, a odnosi se na donošenje nezakonitih odluka o uvećanju osnovnih plaća zaposlenih.

Glasnogovornica Tužilaštva Kantona Sarajevo Azra Bavčić izjavila je za naš portal da su zaprimili informaciju Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS po ovom pitanju, a dostavljena im je i informacija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS o izvršenom nadzoru u Zavodu po navedenom pitanju.

Ured za borbu protiv korupcije, saznajemo, u informaciji dostavljenoj Tužilaštvu KS naveo je da postoje indicije da je Katana, koji je u periodu od 2019. do 17. septembra 2021. godine bio direktor ZZOKS, počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi, jer je donoseći pojedinačne odluke o uvećanju plaća radnicima bez pravnog osnova očito nesavjesno postupio u vršenju svoje dužnosti, što je za posljedicu imalo nastanak štete po budžet Zavoda u iznosu od minimalno 60.000 KM.

Inače, Katanu je 17. septembra ove godine smijenila Vlada KS, sa šturim obrazloženjem: zbog počinjenih nezakonitosti.

Nakon što je 23. jula zaprimio prijavu koja sadrži navode u nizu nepravilnosti, a u kojoj je, između ostalog, navedeno da je Katana tokom 2019, 2020. i 2021. godine kontinuirano, bez pravnog osnova, donosio odluke o uvećanju plaća određenom broju radnika, a po osnovu radnog učinka, Ured za borbu protiv korupcije u skladu sa svojim nadležnostima pokrenuo je aktivnosti na provjeri ovih navoda.

Od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS 27. jula je dostavljena informacija o izvršenom inspekcijskom nadzoru na ove okolnosti. Iz informacije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove proizlazi da je Katana tokom 2019, 2020. i 2021. donosio pojedinačne odluke na osnovu kojih je određenim radnicima propisivao uvećanje plaća.

Tako je, ustanovili su inspektori, za određeni broj zaposlenih, tokom augusta, septembra i novembra 2019. godine Katana povećao plaće od 10 do 20 posto, dok je u decembru te godine radnicima plaća povećana za 20 posto.

Tokom januara, februara, marta, maja, juna, jula, augusta, septembra, oktobra, novembra i decembra 2020. godine plaće su povećane u rasponu od 10 do 20 posto, a u ovoj godini od januara do jula, plaće su povećane u rasponu od 15 do 20 posto.

Dalje, u informaciji Kantonalne inspekcije navodi se kako je ovlaštena službena osoba Zavoda koja je prisustvovala inspekcijskom nadzoru izjavila da Katana nije ispoštovao odredbu Pravilnika o radu iz 2019, 2020. „jer poslodavac nije osigurao donošenje Pravilnika o radnom učinku“.

Kako je pojašnjeno, Pravilnikom o radu poslodavca iz 2019. godine u članu 79. stav 6. propisano je da radni učinak definira poslodavac u skladu s općim propisima, kolektivnim ugovorom ili posebnim pravilnikom, a koji je obavezan donijeti u roku od 30 dana od stupanja na snagu Pravilnika o radu.

Navedeni pravilnik, stoji u informaciji inspekcije, ne postoji u Zavodu zdravstvenog osiguranja KS. Ovlašteno službeno lice koje je prisustvovalo nadzoru, dalje se navodi, izjavilo je da je Služba za finansije – trezor poslodavca vršila isplatu uvećane plaće radnicima na osnovu radnog učinka, odnosno odluka direktora.

– Ovdje se postavlja pitanje kako je direktor mogao utvrditi iznos uvećanja plaća po osnovu radnog učinka ako poslodavac nema, odnosno nije donio i regulirao takvo pravo pravilnikom o radnom učinku, a posebno uzimajući u obzir i činjenicu da takvo pravo nije predviđeno niti propisano Pravilnikom o radu poslodavca. Samim tim, poslodavac nije imao pravni osnov a ni kriterije na osnovu kojih bi vršio utvrđivanje i određivanje uvećanja plaće po osnovu radnog učinka, posebno uzimajući u obzir da se uvećanje plaće kretalo u rasponu od 10 do 20 posto od osnovne plaće radnika – obrazloženje je Ureda za borbu protiv korupcije u prijavi podnesenoj Tužilaštvu KS.

Dalje se navodi da je direktor po ovom pitanju autonomno djelovao bez prethodnog propisivanja načina utvrđivanja elemenata za određivanja dijela plaća po osnovu radnog učinka, a zbog čega je inspektora rad prema ZZOKS djelovao izricanjem upravne mjere.

Ovdje je, pak, posebno interesantno to što su povećanja plaća određenom dijelu radnika bila i za vrijeme pandemije, odnosno trajanja Odluke o proglašenju stanja nesreće uzrokovanom koronavirusom na nivou cijele FBiH. Upravo zbog mjera koje je tokom 2020. donosila Vlada FBiH, u mnogim javnim institucijama, pa i u ZZOKS, došlo je do smanjenog obima rada.  U takvom jednom lockdownu i sveopćoj krizi u ZZO kada se manje i radilo, pojedincima su povećavane plaće?!

Fokus.ba obraćao se službenim e-mailom ZZOKS dok je na čelu ovog zavoda bio Katana, ali odgovor nikada nismo dobili. Nakon smjene Katane, ponovo smo se obratili ZZO-u na čijem čelu je sada v.d. direktorica Samira Hajdarević. Uredno nam je odgovoreno.

Prema informaciji koju smo dobili iz ZZO-a, od augusta 2019. do jula 2021. ukupno su na povećanje plaća isplaćene 73.863 KM.

– Bez namjere da komentiram način rada svojih prethodnika na bilo koji način, ističem da od preuzimanja pozicije v. d. direktorice Zavoda, tačnije od 17. 9. 2021, u Zavodu nije bilo isplata naknada po osnovu radnog učinka. Trenutno je u izradi pravilnik kojim će biti regulirani uslovi i način određivanja, odobravanja i isplate ove vrste naknade iz radnog odnosa. Po usvajanju i stupanju na snagu spomenutog pravilnika, radnici će, prema uslovima istog, ostvarivati ovu vrstu prava – izjavila je Hajdarević.

Kontaktirali smo i Sakiba Katanu, kojeg smo suočili s činjenicom da je protiv njega Tužilaštvu KS podnesena krivična prijava za nesavjestan rad u službi.

– Naravno, neka se to provjeri. Apsolutno podržavam svaku provjeru, sve treba biti po zakonu. Sve što je radnicima isplaćeno, isplaćeno je apsolutno u skladu sa zakonom. Znači, Zakon o radu je vrlo jasan i precizan. Tu nema nikakve dileme. U članu Zakona kaže se na koji se način to sve može isplaćivati. Svako ima pravo da sumnja, naravno, i da preduzima korake, ali ja stojim pri stajalištu da je sve u Zavodu urađeno u skladu sa zakonom. Ja sam direktor bio u tom periodu za sve što sam radio – kazao je Katana.

Inače, plaće u Zavodu zdravstvenog osiguranja su svakako i do 30 posto veće u odnosu na plaće u institucijama drugih sektora, pa se i iz tog razloga postavlja pitanje opravdanosti njihovog povećanja.

Prema analitici iz registra Ureda za borbu protiv korupcije KS, ukupan iznos osnovne plaće zaposlenih u ZZOKS, gledajući po godinama, kontinuirano je rastao i to sa primjerice 1.654.760 KM u 2015. na 2.065.527 KM u 2021. godini.

U zvaničnom Izvještaju o radu i poslovanju Zavoda zdravstvenog osiguranja KS u 2020. godini nailazimo na informacije koje spomenuto povećanje plaća čine još skandaloznijim.

Kako stoji u ovom izvještaju, sveukupni prihodi su u odnosu na prethodnu godinu bili manji za 2.204.623 KM. Također, u 2020. godini ostvareni prihodi od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje bili su manji za 1.148.508 KM od prihoda ostvarenih u prethodnoj godini.

– Pojava pandemije koronavirusa uzrokovala je značajan pad skoro svih privrednih aktivnosti, prestanak rada određenih poslovnih subjekata kao i smanjenje broja zaposlenih, što je sve imalo direktan utjecaj na manju relizaciju prihoda od doprinosa od prihoda projiciranih u finansijskom planu – stoji u ovom izvještaju.

U istom izvještaju gdje se konstatira teška situacija u vezi s prihodima, navodi se da je ZZOKS, uprkos tome, imao veće rashode i izdatke i to za pet posto! Ukupno je na plaće i naknade troškova zaposlenih u 2020. godini potrošeno skoro četiri miliona KM, odnosno 3.951.381 KM. (Fokus)