Vrijednost bitcoina pala je ispod 30.000 dolara, prvi put od kraja januara, i prva je kriptovaluta koja je osjetila posljedice kineskih mjera regulisanja tog decentralizovanog tržišta.
Oko 14.50 po srednjeevropskom vremenu bitcoin je mijenjan za 29.590 dolara, što je pad od 9,25 posto. Ta vrlo nestabilna kriptovaluta i dalje vrijedi 2,2 posto više nego na početku godine, ali joj je vrijednost pala za 54 posto u odnosu na njen historijski maksimum postignut sredinom aprila. Tada je bitcoin vrijedio 64.870 dolara.
„Zabrinutost zbog zatezanja mjera kineske vlade i strah da će prihvatanje bitcoina i drugih kriptovaluta biti odloženo zbog njihovog uticaja na životnu sredinu, vrši pritisak na tržišta“, rekao je jedan analitičar.
Kineska vlada vodi aktivnu kampanju za kočenje industrije „rudarenja“ bitcoina, kako tržište naziva računarske transakcije sa kriptovalutama.
Prema bivšim proizvođačima kriptovaluta, snabdjevači energije u kineskoj provinciji Sečuan dobili su naređenje da na jedno vrijeme prestanu da snabdjevaju strujom te kompanije.
Od kraja 2020. bitcoin je sve više privlačio interese institucionalnih ulagača, od banaka na Wall Streetu do industrijskih grupa kao što je proizvođač električnih automobila Tesla.
Pored toga su neki pojedinačni investitori vidjeli u kriptovalutama dobar način da plasiraju dio svoje ušteđevine akumulirane tokom pandemije.
Kao rezultat toga, tržište kriptovaluta, gde je bitcoin i dalje daleko najveći, poraslo je dok nije dostiglo gotovo 2.500 milijardi dolara sredinom maja.
Međutim od tada, pored sve čvršćeg kineskog stava bitcoin trpi kritike zbog velike upotrebe struje.
Multimilijarder Elon Musk, koji obično hvali kriptovalute i koji je investirao dio imovine grupe Tesla u bitcoin, objavio je da njegova električna vozila neće više moći da se kupuju za kriptovalute dok se ta industrija ne okrene više ka obnovljivim izvorima energije. (Beta)
