U saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, u okviru Projekta razvoja tržišne poljoprivrede, izrađene su analize vanjskotrgovinske razmjene u sektoru mljekarstva, peradarstva, voća i povrća, ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda u BiH za period od 2015.-2019. godine, piše Agroklub.
Prva od analiza, ona o sektoru mljekarstva, pokazuje da je u 2019. godini zabilježen porast izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda od 20% (17,9 miliona KM) u odnosu na 2018. godinu, dok je uvoz rastao za 25,6 miliona KM (17%). Pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 59%.
Uvozimo skuplje, izvozimo jeftinije
Količinski posmatrano izvoz je nadmašio uvoz za 6.855 tona! U odnosu na finansijski rezultat, može se zaključiti da uvozimo skuplje, a izvozimo jeftinije proizvode, pokazuje analiza.
Tržišta obuhvaćena CEFTA sporazumom (Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija) zaslužna su za 86% izvoza, dok EU tržišta (prvenstveno Hrvatska) učestvuju u ukupnom izvozu sa 13%. Ključna izvozna tržišta su Srbija (36%) i Crna Gora (33% ukupnog izvoza).
Iako je izvoz na tržište Hrvatske porastao za 33% (3,3 miliona KM), neuporedivo bolji rezultat zabilježen je u Srbiji, gdje je izvoz više nego udvostručen (118%, tj. 20,6 mililona KM).
U 2019. godini nije zabilježen izvoz na tržište Kosova, gdje smo 2017.-2018. godišnje izvozili više od 10 miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda.
U izvozu dominira mlijeko
U strukturi izvoza sa 59% dominiraju mlijeko i pavlaka, čiji izvoz raste (8%, 4,6 miliona KM). Izvoz fermentiranih proizvoda nastavlja da bilježi najveći rast u sektoru mljekarstva (12 miliona KM)!
Naime, zadnjih 5 godina uvoz jogurta, kefira i sirutke pao je za 5 mil KM, dok je izvoz porastao za 23 miliona KM! Uvozimo 11 puta više sira nego što izvozimo, dok uvoz nastavlja da raste (7%, 5,2 miliona KM), količinski, čak 12.379 tona! Ispada da dnevno pojedemo 34 tone, 223.673 KM uvoznog sira.
Kada je riječ o maslacu, izvoz u ovoj kategoriji bilježi rast, dok se uvoz nije bitnije promijenio.
Detaljan prikaz pogledajte ovdje.
