Pozitivna stvar u svemu je što je urod velik i u zemljama okruženja. Radenko Pelemiš za Večernji list ističe da će pšenice i brašna biti i do polovine iduće godine te da je opskrba sigurna.
Srijeda je jutro. Vrijeme od 6 do 7 ranoranioci krate uz prvu kafu, paštetu i hljeb. Samo te tri stavke plaćene su za barem marku i pol više nego prije pola godine. Hljeba u pekarama više nema ispod 1,70 KM. Podsjećamo se i na neka dobra, stara studentska vremena kada se s malim hljebom od 60 feninga preživljavao dan. U ovih godinu dana hljeb je prema Eurostatu poskupio za čak 31 posto. Jedna kiflica sada košta koliko je donedavno bila štruca kruha u pekarnama. Traži se sagovornik koji ima cijelu ovu situaciju u malom prstu i pronalazi se u Semberiji.
Proizvodi 15 vrsta hljeba
On je predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš. Njegova priča pomalo je filmska. U jednom trenutku razmišljao je sa suprugom preseliti preko oceana, već je pokrenuo neke procese oko odlaska jer je dotad radio kao pomoćni pekar u Beogradu i imao je taj posao u malom prstu. Međutim, jednog dana je presjekao. Odlučili su ne ići u Kanadu, nego se vratiti u rodnu Bijeljinu i u 16 kvadrata unajmljenog prostora otvoriti pekaru. Sve ostalo je historija jer Pelemiš danas proizvodi čak 15 vrsta različitog hljeba, 30 vrsta peciva i kore za pite i baklavu. Otišle su cijene, prvo mu se nabacuje, na što poduzetnik i ugledni pekar spremno odgovara.
– Znamo sve. U ove dvije godine dogodila nam se pandemija koronavirusa, onda ova situacija u Ukrajini i došlo je do naglog skoka cijena, svega, a ne samo prehrambenih proizvoda – priča Radenko.
Kupci gledaju na to što se događa?
– Došlo je do poskupljenja svih artikala i hljeb je morao pratiti te cijene. Pa cijena nafte i goriva, tu se dogodio preveliki skok. I evo razgovaramo s kupcima, svjesni su situacije u kojoj se nalazimo i nema negativnih reakcija, a da je teško, nažalost, tako je, ali borimo se nekako svi zajedno – priča sagovornik.
Kakva je situacija sa pšenicom jer vidimo da cijena ne pada te ima li je barem dovoljno. U susjednoj Srbiji bili su prinosi pšenice oko tri miliona tona, u toj državi kazali su da je ima dovoljno za cijeli Balkan, Pelemiš objašnjava je li to uistinu tako.
– Mi smo ove godine imali jako dobar urod i istina je da je situacija dobra, kako ovdje tako i u okruženju. I treba uzeti u obzir da mi imamo pšenice nekih 30 posto za sudjelovanje u domaćoj prehrambenoj industriji, a ostatak uvozimo iz regije. Eto, prednost je što su potrebe Srbije oko milion i pol tona, tako da je trenutna situacija stabilna, imat ćemo otkud i uvesti. Tako da, što se te tiče te stavke, za opskrbu se ne treba brinuti, ne treba se bojati, ali ta cijena je problem. Mi smo, s obzirom na jako dobar urod u okruženju, pa i onda na ovu činjenicu da je žito krenulo iz Ukrajine u Evropu (i ta se situacije dijelom stabilizira), mislili da će doći i do nekog pada cijena, ali nažalost do toga nije došlo – priča poduzetnik i poznati pekar. Kaže i da, kada su količine u pitanju, mir imamo i do polovine iduće godine.
Očekivanja
– Evo, to mogu reći, prema ovome što sada imamo, a neka se ne dogodi ništa što bi dramatično promijenilo situaciju, opskrba je sigurna ove godine i do polovine iduće godine. Znači, imamo dovoljno i pšenice i brašna. A opet ćemo se vratiti na cijenu. Pšenica je burzovna roba. Ovisi o svjetskim kretanjima. Imamo ponudu i potražnju koje, naravno, utječu na cijenu i mi ne možemo u ovom trenutku ništa prognozirati. Ali opet je lakše kada znamo da imamo dovoljne količine i da ćemo se prehraniti, a i nadat ćemo se da cijene neće više radikalno rasti ili da će se dogoditi neka dobra svjetska vijest pa da dođe do pada cijena – ispričao je za Večernji list Radenko Pelemiš, poznati semberijski pekar i prvi čovjek Udruženja pekara. Za paštetu s početka teksta, kako stvari stoje, kruha će biti, a cijene nećemo prognozirati jer sve poskupljuje, a mi ćemo se radije nadati da će se i to konačno zaustaviti.
