Upravljanje strategijama na nivou Bosne i Hercegovine je neefikasno, a od Strateškim okvirom BiH od 2015. do 2018. godine planiranih 13 strategija, institucije BiH usvojile su svega tri.

Ovo su, između ostalog, utvrdili revizori Kancelarije za reviziju institucija BiH, koji su radili reviziju učinka na temu “Upravljanje strategijama na nivou BiH” i praktično konstatovali da po pitanju strategija ne postoji jasan plan niti je izvještavanje o postignutim rezultatima na zadovoljavajućem nivou, pišu Nezavisne novine.

Posljedica lošeg upravljanja strategijama je neefikasno i neblagovremeno postupanje institucija, a u Vijeću ministara BiH i tijelima Vijeća ministara BiH niko se ne bavi analizom predloženih strategija i izborom prioriteta sa aspekta mogućnosti sprovođenja.

Tako, recimo, revizori navode da se već godinama planira izrada strategije zapošljavanja, ali da se taj posao stalno odgađa i pored toga što su procjene da je do sada zbog nepostojanja tog strateškog dokumenta propušteno povlačenje između 20 i 30 miliona eura.

“U većini strategija ciljevi nisu mjerljivi i definisani su kao težnja za jačanjem, unapređenjem, povećanjem, stvaranjem, poboljšanjem, smanjenjem, primjenom, uspostavljanjem određenih stanja i aktivnosti u društvu”, naveli su revizori.

Jedan od problema strategija na nivou BiH je i taj što se u njima ne govori kako obezbijediti novac za ciljeve koji se žele postići, osim da se konstatuje da će to biti ili iz budžeta ili iz međunarodnih fondova.

Tako, recimo, institucije na svim nivoima vlasti u BiH za sprovođenje Strategije ruralnog razvoja treba da obezbijede oko milijardu KM, međutim nigdje se ne navodi odakle, pišu Nezavisne novine.

Isti slučaj je i sa Strategijom usklađivanja propisa pravne stečevine EU u oblasti zaštite životne sredine za period od 2013. do 2033. godine iz koje se može zaključiti da će za taj posao biti potrebno čak sedam milijardi eura.

“Utrošena finansijska sredstva i angažman kadrova pri izradi i sprovođenju strategija nisu analizirani od strane Vijeća ministara BiH, niti su te analize sadržane u izvještajima institucija koje razmatra Vijeće  ministara, pa se može zaključiti da od strane Vijeća ministara nije sprovedena analiza efekata utrošenih sredstava po ovom osnovu”, istakli su revizori.

Na koji način se upravlja strategijama na nivou BiH možda i najbolje pokazuje primjer Strategije razvoja sistema za upravljanje vazdušnim prostorom BiH. Ovaj dokument usvojen je 2005. godine s rokom za realizaciju do 2007. godine. Taj rok kasnije je pomjeren na 2012, zatim na 2013. pa na kraju na treći kvartal 2014. godine. Zanimljivo je i to da ovaj dokument nije javno dostupan i pored toga što je usvojen prije više od 13 godina.

“Osim što postoje strategije koje nisu sprovedene u rokovima za koje su donesene, utvrdili smo da i za one koje su sprovedene ili su u toku ne znači nužno i da su sprovedene sve planirane aktivnosti i mjere”, istakli su revizori. (Tuzlanski.ba)