Razvijene ekonomije zapadne Evrope, a ponajviše Njemačke, doslovno usisavaju radnu snagu, koju mogu pronaći od Rumunije do Španije, pa ni Balkan nije izuzetak. 

Stručnjaci tvrde da je novi paket migracijskih zakona, koji je nedavno njemački parlament prihvatio, osmišljen da prije svega osigura stabilnost njemačke ekonomije i da dođe do radne snage.

Briga o starijima

Alida Vračić, suosnivačica i izvršna direktorica centra “Populari” i saradnica Evropskog vijeća za vanjske odnose, kazala je da prepreke za odlazak bh. građana ni ranije nisu postojale, samo su novim zakonom znatno olakšane.

– Pripreme su duže trajale, zbog konzularnih procedura i viza. Trend odlazaka neće se bitno promijeniti, a novi zakon treba staviti u kontekst potreba njemačke ekonomije, osobito ako govorimo o specifičnim sektorima, kao što su zdravstvo, briga o starijima, ali i oblasti IT tehnologija. Novi zakon to sve relaksira i ne odnosi se samo na specijalizirane stručnjake nego i na sve koji mogu pronaći posao u svojoj oblasti – kazala je Vračić.

Svake godine BIH izgubi u prosjeku 350 ljekara, čije školovanje državu košta oko 150 hiljada eura. Stručnjaci navode da naša zemlja gubi 50 miliona eura samo u ovoj oblasti, dok se gubici u oblasti IT tehnologija mogu mjeriti u milijardama.

Zdravstveni sistem

– Između juna 2013. i marta 2016. godine, 4.213 bh. građana našlo je posao u zdravstvenom sistemu Njemačke. Podaci njemačke Agencije za zapošljavanje pokazuju da su u martu 2016. godine, 1.102  bh. doktora bila zaposlena u Njemačkoj, skoro 20 posto više nego tri godine prije. U prijevodu, svaki šesti doktor je otišao ili je na putu za Njemačku. To su stvarni problemi, ali je iluzija da se emigracija može samo tako zaustaviti – ističe Vračić.

S druge strane, Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca, ističe da naša zemlja ima problem s radnom snagom, a donošenjem novih zakona u Njemačkoj stanje će se još više pogoršati.

– Mi smo već u problemu i bez ovoga. Migracija je intenzivna. To se dešava i drugim zemljama, ali je BiH dodatno osjetljiva, jer politička situacija nije definirana. Ljudi ovdje ne vide svoju budućnost i sigurnost. Kako bismo zaustavili ovaj trend, moramo povećati plaće, na čemu intenzivno radimo. Kod nas je to jednosmjeran proces, ljudi samo odlaze – kazao je Smailbegović.

Drugačiji trend

Odlaze i mladi, ali i oni stariji. Interesantno je, također, da odlaze podjednako i žene i muškarci, što nije bio slučaj s prethodnim emigracijama, recimo onim iz 60-tih godina prošlog stoljeća, kada su trbuhom za kruhom odlazili uglavnom nižeobrazovani muškarci, takozvani gastarbajteri.

– Sada je trend potpuno drugačiji. Prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH živi oko 3,8 miliona stanovnika. Polovina stanovništva izjasnila se da je spremna da ide na rad u inostranstvo, što je najviši procent u jugoistočnoj Evropi – ističe Vračić. (Avaz.ba)