Milijardu kilograma otpada u Bosni i Hercegovini, umjesto ekološkog problema, moglo bi postati velika prilika za proizvodnju energije iz biomase, procesima na koje se u okvirima modernih tehnoloških naprednih industrija gleda kao na jedan od isplativih načina opskrbljivanja gradova nužnom toplinom, a industrijskih postrojenja izvorima energije.
Od plinofikacije i biomase, pa do proizvodnje RDF-a (Refuse-derived fuel), odnosno goriva dobivenog od različitih vrsta otpada kao što su komunalni čvrsti otpad (MSW), industrijski otpad ili komercijalni otpad – pred BiH su prilike koje bi u što skorije vrijeme morala iskoristiti vodeći se pritom dvama strateškim ciljevima.
Prvi bi uključio energetsku diversifikaciju, dok se drugi odnosi na trgovinu s tržištima Europske unije, a radi se o posebnoj vrsti poreza za dekarbonizaciju koji se uvodi u EU, a zbog kojega postoji opasnost da poduzeća iz BiH postanu nekonkurentna.
Važnost novih tehnologija
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković potvrdio je u izjavi za Večernji list kako u BiH postoji milijardu kilograma otpada, naglasivši kako bi se od njega, odnosno te biomase mogao provoditi proces plinofikacije, ali i zbrinjavanja na način da se od takve mase griju gradovi. Vuković i Vanjskotrgovinska komora u cjelini aktivno rade na promociji uvođenja novih tehnologija u proizvodnju energije s kojima BIH treba očuvati, ali i unaprijediti svoju konkurentnost.
Nedavno je održana i konferencija pod nazivom “Zelena tranzicija gospodarstva Bosne i Hercegovine – izazovi i očekivanja”, koju je organizirala Vanjskotrgovinska komora BiH (VTK BiH), bila je izvrsna prilika za tematiku unaprjeđenja poslovnog okruženja u BiH, ali i izazova koji očekuju BiH zbog novih pravila EU-a. Konferencija je imala za cilj adresirati vrlo važna pitanja iz područja zelene energije i cirkularne ekonomije. Vuković je tada naglasio kako će uvoznik, u ovom slučaju vuropska unija, plaćati poseban porez za dekarbonizaciju.
“Dakle, roba će njemu biti skuplja. A u slučaju da kupuje robu od zemlje koja je tu robu proizvela zelenom energijom, znači iz obnovljivih izvora ili nekom vrstom plinofikacijom ili tekućim vodikom obogaćenom, neće plaćati taj porez”, pojasnio je Vuković.
Pritom je naglasio da, ako BiH, primjerice, proizvodi čelik na bazi zelenih energija, postoji mogućnost povećanja kvota za izvoz na tržište Evropske unije.
“Jako su veliki benefiti toga”, dodao je Vuković, upozorivši kako bez tranzicije nećemo biti dobrodošli na tržišta Evropske unije.
Izvozni potencijal
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine aktivno se uključila u procese tranzicije prepoznajući potencijal “zelenih” lanaca vrijednosti i energije iz obnovljivih izvora u smislu stvaranja novih vrijednosti, izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa i novih radnih mjesta. Kao dio Europskog zelenog dogovora, s Euvropskim zakonom o klimi, EU je sebi kao obvezujući cilj postavio postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, a koji zahtijeva da se trenutačne razine emisije plinova staklenika značajno smanje u idućim desetljećima. Kao međukorak ka klimatskoj neutralnosti, EU je podigao svoju klimatsku ambiciju za 2030., obvezujući se da će smanjiti emisije za najmanje 55% do 2030. godine. U julu 2021. godine Evropska komisija predstavila je prvu seriju usvojenih dokumenata u okviru paketa “Spremni za 55”.
