Ponedjeljak, 22. April 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Bh. privrednici: Vlasti da smanje poreze da radnicima povećamo plate

Na putu ka Evropskoj uniji, političari u Bosni i Hercegovini trebaju riješiti i pitanje poreskih i neporeskih davanja koja se naplaćuju u ovoj zemlji. U odnosu na zemlje regije, Bosna i Hercegovina, prema nekim pokazateljima, ima do 20 puta veće namete nego Hrvatska ili deset puta više od Srbije.

Kako navode privrednici, bh. političari trebaju doprinositi stvaranju povoljnijeg životnog ambijenta, jer visina zarade nije jedini faktor zbog kojeg hiljada građana želi da napusti BiH.

Smanjenje poreza i doprinosa na plate je neminovno u BiH kako bi se stvorile mogućnosti za dodatno povećanje radničkih zarada. Povećanje plata zaposlenim od prvog januara ove godine urađeno je na uštrb dobiti preduzeća, kaže Ismet Nišić, vlasnik firme za proizvodnju školskog namještaja koji se izvozi u države Skandinavije.

“Ponovo sam prošle godine povećao platu za 25 posto, sad ponovo za 20 posto. To su 900 maraka (oko 460 eura) od 1.1.2019. godine. Taj dio pravi povećanje oko 411.000 maraka (oko 210.000 eura) na nivou godine. Za taj dio sam se unaprijed odrekao dobiti. Ako ja budem radio bez dobiti dvije godine uzastopno, onda moram likvidirati firmu, jer nemam interes, niti imam mogućnost da radim bez dobiti. Opterećenja na neto lični dohodak su 60,14 posto! Kad bi vlast dala tu mogućnost da se toga rasteretimo, mogli bismo jedan dio tog rasterećenja dati ljudima kroz platu, da koliko-toliko ublažimo ovu pomamu za egzodusom”, kaže Nišić.

Pored toga neophodno je ukidanje brojnih parafiskalnih nameta, navodi predstavnik svjetski poznatog proizvođača skladišnih konstrukcija, italijanske Fereto Grupe za Centralnu Evropu, čije je sjedište u Usori, Džemal Klepić:

“Pola nekakvih obaveza koje poslodavac mora da plati, a za koje niti znamo niti u bilo kojem momentu možemo da razumijemo zbog čega i u kom pravcu se usmjeravaju ta sredstva. Recimo, šume, vodne naknade, šumske naknade itd. To su dvije oblasti koje bi značajno poboljšale poslovanje, a u isto vrijeme bi, recimo, dale mogućnost poslodavcima da mogu da daju bolje uslove zapošljavanja radnicima”, navodi Klepić.

Vlasnik malog pogona za proizvodnju madraca u Tešnju Haris Smajlhodžić ukazuje na problem koji posebno opterećuje manje firme.

“Trebalo bi da se PDV obračunava tek po naplaćenim fakturama, a ne po izdatim računima. To je jako bitna stavka, pogotovo za male privrednike, zato što izdate nekom fakturu i morate odmah platiti, do desetog dana u sljedećem mjesecu izlazni PDV, a fakturu možete naplatiti za godinu dana”, poručuje Smajlhodžić.

Rasterećenje privrede je samo jedna od mjera koje priželjkuju privrednici, navodi predsjednik Udruženja poslodavaca u Tešnju, Senad Brka.

“Treba raditi na provođenju evropske direktive kada je u pitanju obrazovanje, zatim na reformi javnog sektora, reformi zavoda za zapošljavanje, znači da se napravi ne poslovni nego životni ambijent. Činjenica je da se zbog odlaska ljudi najviše upire prstom u plate, da su plate osnovni razlog. Međutim, prema istraživanju, plata je na trećem mjestu. Prije toga su nesigurnost življenja, strah za budućnost djece, loš obrazovni sistem, neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama privrede. U krajnjoj liniji, u Hrvatskoj imaju veće plate, pa opet odlaze u Njemačku, Irsku, Švajcarsku i drugdje”, kaže Brka.

“Mi, nažalost, imamo ove programe na četiri godine, sve je nekako na te kratke rokove. Morat ćemo naći snage i energije da se svi okrenemo dugoročnim programima u razvoju, i industrije, i školstva i zdravstva, infrastrukture i svega što nam je potrebno”, ističe predsjednik Udruženja privrednika u Gračanici, Sead Jahić.

Ekonomista Džemal Klepić smatra da bi trebalo promijeniti ukupni ambijent u BiH u čemu predstavnici vlasti imaju važnu ulogu.

“Ja se nadam samo da će nova vlast, koja bude formirana, prepoznati da mora da djeluje u tom pravcu, da pokušava da stvori uslove koji će obezbijediti da ljudi promijene svoj stav, da se izbjegne taj opšti neaktivitet koji vlada u društvu. Pa, bez obzira što neki ljudi dobro žive, ipak se odlučuju da idu vani, upravo zbog tog negativnog naboja koji se stvara generalno u društvu”, dodaje Klepić.

Kada je riječ o rasterećenju privrede, zahtjevu koji je visoko pozicioniran na listi bosanskohercegovačkih privrednika prema predstavnicima vlasti, poduzetnik iz Gračanice s početka ove priče Ismet Nišić ističe da nije optimista.

“Znam da se oni ovog neće odreći. Njih je tamo suviše da bi se mogli odricati para. Oni crpe to za sebe. Ako vi pogledate budžet Federacije ili budžet države, vidjet ćete da 50 posto, i više, ide na lične dohotke. Dakle, to je direktno vezano za njih, za njihova primanja, na njihov status, tako da sam skeptik”, zaključuje Nišić. (Radio Slobodna Evropa)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , ,