Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Bez novca iz dijaspore BiH pred velikim ekonomskim problemima

Preuzmite sliku

Ekonomski stručnjaci procjenjuju da će povratak velikog broja bh. radnika iz zemalja Zapadne Evrope, ali i manji priliv novca koji dijaspora troši tokom odmora ili šalje familiji, dovesti do značajnog smanjenja ino doznaka i nesagledivih ekonomskih posljedica u zemlji.

U proteklih nekoliko godina doznake iz inostranstva bilježe trend rasta i čine značajan procenat bruto društvenog proizvoda.

Samo prošle godine ukupna suma novca koju je dijaspora poslala u BiH dosegla je preko 2,7 milijardi maraka, a ako se uzme u obzir da dio tih sredstava stiže u gotovini, procjenjuje se da ino doznake iznose čak 4 milijarde maraka.

‘Ovo je značajan “amortizer” loše ekonomske situacije u BiH više od pola vijeka unazad. Nagli prestanak deviznih priliva, osim što će značajno smanjiti promet i potrošnju, negativno će uticati i na platni bilans. Sve ovo će posljedično uticati na pad zaposlenosti, poreskih prihoda i drugih ekonomskih indikatora’, – kaže za Glas Amerike Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista “SWOT”.

On dodaje da će BiH imati neku kompenzaciju u smislu veće potrošnje onih koji su ostali bez posla u inostranstvu, a koji će trošiti svoju ušteđevinu u BiH.

Sličnu procjenu ima i Vjekoslav Domljan, profesor ekonomije i rektor Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology, koji je godinama izučavao značaj dijaspore za bh. ekonomiju. On kaže da će, makroekonomski posmatrano, bh. ekonomija teško funkcionisati bez doznaka, posebno ako se imaju u vidu i one neformalne.

‘Smanjenjem priliva doznaka doći će do velikog pada investicija, a stvari će se pogoršati nestankom deviznog priliva po osnovu turizma, te znatnim slabljenjem priliva po osnovu izvoza. Na sve to će se nadovezati depresivno djelovanje “currency boarda”, jer koliko deviza uđe u Centralnu banku, toliko izađe KM’, – objašnjava Domljan za Glas Amerike.

On ističe da je dovoljno da se osvrnemo na stopu bh. domaće štednje od 1995. do 2017. godine koja je bila negativna – kada je pozitivnu privatnu štednju potirala negativna javna štednja. Tek od 2017. godine BiH stvara domaću štednju u veličini 2-4% bruto domaćeg proizvoda.

‘Upravo zahvaljujući doznakama, negativna ili niska domaća štednja pretvarana je u pozitivnu agregatnu štednju u veličini 10-15% bruto domaćeg proizvoda, što je skromno’, – objašnjava Domljan, navodi VOA.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , , , ,