Sud Bosne i Hercegovine je 7. 7. 2021. godine potvrdio optužnicu u predmetu Rade Macura koja optuženog Radeta Macuru tereti da je počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

U optužnici se navodi da je optuženi Rade Macura za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i oružanog sukoba između Vojske Republike Srpske i Armije Republike Bosne i Hercegovine, kao pripadnik Vojske Republike Srpske u svojstvu komandira 1. čete 2. bataljona 1. lake gradiške brigade, postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava i to odredbe člana 3. stav 1. tačka a) IV Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata od 12. 8. 1949. godine, kao i člana 146. u vezi s članom 147. iste Konvencije, člana 87. stav 3. Prvog dopunskog protokola uz Ženevske konvencije od 12. 8. 1949. i člana 4. stav 1. i 2. a) Drugog dopunskog protokola uz Ženevske konvencije od 12. 8. 1949. godine.

U optužnici se navodi da je optuženi, kao komandant snaga VRS, zajedno sa njemu podređenim vojnicima, dana 23.6.1992. godine vršio vojnu akciju pretresa terena, gdje se na navedenoj lokaciji nalazila grupa civila bošnjačke nacionalnosti iz mjesta Kozarac u općini Prijedor, koja se, bježeći pred ratnim sukobima, pokušavala prebaciti do granice sa R Hrvatskom na rijeci Savi.

Nakon što su se civili, među kojima su bile i tri žene, predali, vojnici kojima je komandovao optuženi, vršili su nečovječno postupanje i zlostavljanje zarobljenih civila, nakon čega su pucanjem iz vatrenog oružja ubili navedene civile, čija su tijela 2003. godine pronađena, ekshumirana i identifikovana. (Oslobođenje)