Tri dana su bila dovoljna dvojici ukrajinskih državljana, koja su podigla najmanje 2,7 miliona maraka sa računa ruske Sberbanke u BiH, U pitanju su Aleksandar Ivanovič Zajcev i Dmitro Juriovič Bojko.

Kako prenosi Žurnal, obojica su rođena Zaporoškoj oblasti u istočnoj Ukrajini, Zajcev je rođen 1963. godine, dok je Bojko 1982. godište.

Granicu su prešli preko Graničnog prelaza Šepak, koji slovi za jedan od najsigurnijih prelaza za kriminalce. Prethodno su boravili na teritoriji Crne Gore gdje su, sumnjaju policijske agencije, također podigli više stotina hiljada eura sa bankomata.

Interesantno je da su Ukrajinci odlučili novac podići na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore koje se posljednjih godina nalaze pod svećim pritiskom ruskih obavještajnih službi”, kazao je izvor Žurnala uključen u istragu.

Oblast iz koje dolaze uhapšeni Ukrajinci nalazi se na istoku te države i graniči sa oblastima koje kontrolišu proruski separatisti.

Policija u Bihaću sasvim slučajno je nabasala na ukrajinske hakere. Prilikom patrole u Ulici Vezovac bb, kod TC-a Robot, u nedjelju popodne policijskoj patroli su se sumnjivim učinila dvojica mladića s torbom. Zaustavili su ih i kontrolisali, a kad su im naredili da otvore torbu, začudili su se kad su u njoj ugledali mnoštvo novčanica. Pošto Ukrajinci nisu mogli objasniti porijeklo novca, privedeni su u Policijsku stanicu. Kod njih je pronađeno više bankovnih kartica, ali nisu htjeli reći kako su opljačkali bankomat u Bihaću. Daljom istragom utvrđeno je kolika je suma novca ukradena iz bankomata u USK-u, te da su opljačkani bankomati i u drugim kantonima. Oni su u BiH ušli posljednjeg dana januara i u više gradova u FBiH su na bankomatima Sberbanke podizali novac, te su za tri dana podigli najmanje 2,7 miliona maraka, piše Oslobođenje.

Interesantno je da je kod Ukrajinaca pronađeno tek 99.960 KM, dok se još ne zna gdje su sklonili ostatak opljačkanog novca. U medijima u BiH se spominje i cifra od vrtoglavih 15 miliona KM koje su Ukrajinci odnijeli pljačkajući bankomate, kao i da je riječ o većoj grupi pljačkaša.

Da se radi o višečlanoj grupi koja pljačka bankomate Sberbanke, svjedoči podatak da su uposlenici Sberbanke 3. februara policiji u Orašju prijavili krađu novca iz bankomata. Ispostavilo se da je ta grupa hakera vozilom Toyota Rav 4 uspjela neometano otići iz BiH u Hrvatsku, a odatle u Mađarsku.

Izbjegli limit

Prema riječima stručnjaka informacionih tehnologija, radi se o organizovanom ciljanom napadu na jednu banku.

– S obzirom na to da su lopovi uspjeli izbjeći limit koliko se u jednom navratu može podići s bankomata, vrlo je moguće da su hakeri upali u kompjuterski sistem banke i isključili taj limit te pokrali korisničke podatke. Posao sa bankovnim karticama radi više grupa hakera. Jedni kradu korisničke podatke i obično ih prodaju na dark netu, drugi štampaju kartice i unose ukradene korisničke podatke, a treća grupa na terenu skida novac sa korisničkih računa, riječi su stručnjaka u oblasti cyber sigurnosti, prenosi Oslobođenje.

Postoje pretpostavke da su pljačkaši određenim sprejem prskali kameru, kako bi izbjegli da budu snimljeni.

Zašto su pljačkani bankomati samo Sberbanke predmet je policijske istrage.

Kako piše Žurnal, stvari postaju dodatno simpomatične ako su uzme u obzir da je Sberbank banka u vlasništvu Ruske Federacije, dakle direktno pod kontrolom vlasti ove zemlje. Upravo posljednjih dana u Crnoj Gori ili tačnije rečeno protiv Crne Gore i njenih vlasti na čelu s Milom Đukanovićem traju masovni protesti zbog odluke da se imovina koju je do sada koristila Srpska pravoslavna crkva ustupi obnovljenoj Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Cijeli slučaj se prelio i u BiH, pa je tako za vikend u Mostaru organizovan skup podrške SPC-u. Podsjetimo da su prije nekoliko godina crnogorske vlasti javno objavile da je Rusija preko svojih svojih srpskih saveznika u Crnoj Gori pokušala da izvrši državni udar, za šta je više lica iz politike, policije i obavještajnog svijeta suđeno i presuđeno.

Za sada se samo nagađa da li je i ovih 2,7 miliona KM bilo namijeneno ili ustupljeno za finansiranje ruskih političkih interesa u državama regije.

Sud je odredio pritvor zbog opasnosti od bijega osumnjičenih, a Tužilaštvo USK-a će izjaviti žalbu Krivičnom vijeću Kantonalnog suda u Bihaću s obzirom na to da je predlagalo pritvor i zbog opasnosti od uticaja na svjedoke i saučesnike, kao i od ponavljanja krivičnog djela.