Utorak, 23. Aprila 2024.
Tuzlanski.ba logo

Mihrija Pelak dane provodi u zatvoru u Tuzli, prevareni građani ni do danas nisu obeštećeni

Preuzmite sliku

Prošlo je 11 godina od hapšenja Mihrije Pelak, nekadašnje direktorice agencije za promet nekretninama, koja se zbog teških prevara izvršenih prilikom kupoprodaje stanova u Sarajevu i dalje nalazi na izdržavanju kazne zatvora od 20 godina.

Prevarila je više od 150 ljudi. Lisice na ruke stavljene su joj 26. februara 2007. godine, a pravosnažno joj je presuda od dvije decenije zatvora potvrđena 2010. godine na Vrhovnom sudu Federacije BiH. Osuđena je za prevare u poslovanju, porezne utaje, krivotvorenje isprava i obmane pri dobivanju kredita, piše Dnevni avaz.

Svoje zatvorske dane Pelak provodi u ženskom zatvoru u Tuzli, iz kojeg nije uspjela izaći nakon što je 2016. godine predsjednik FBiH Marinko Čavara odbio njen zahtjev za pomilovanje.

U jednoj od najvećih poslijeratnih afera u BiH na tržištu nekretnina oštećen je veliki broj građana koji su kupovali ili prodavali stanove. Mnogi još nisu obeštećeni te i dalje vode skupe procese na sudovima.

Kako Mihrija Pelak nema imovine na svoje ime, to građani sada tuže Kanton Sarajevo radi naknade štete. Određeni broj njih je 2011. godine formirao Udruženje “Spas” te zajedničkom tužbom pokušavaju doći do svog novca. Zastupa ih sarajevski advokat Mirza Ališah.

– U postupku protiv Kantona Sarajevo radi naknade štete zastupam 44 člana Udruženja prevarenih građana „Spas“. Potraživanje iznosi više od 2.500.000 KM – kazao je za Dnevni avaz advokat Ališah.

On pojašnjava da je tužba podnesena protiv Kantona Sarajevo zbog nezakonitog postupanja i propuštanja nadležnih organa i osoba zaposlenih u njima. Inače, dokazano je da je u aferu “Pelak” bila upletena i zaposlenica suda koja je ovjeravala nevažeće ugovore.

Pravosnažnim presudama donesenim u krivičnim postupcima protiv “Nekretnina Pelak” i ”Nekretnina Pelak 2 A“ višestruko je utvrđeno da su tužioci pretrpjeli štetu.

– Postoje više nego jasni dokazi da je šteta nastala kao posljedica direktnog djelovanja, odnosno propuštanja javnih organa, pa je Kanton, kao njihov osnivač, u smislu Zakona o obligacionim odnosima FBiH i Ustava Kantona Sarajevo, oštećenima dužan isplatiti štetu – tvrdi Ališah.

On pojašnjava da je imovina Mihrije Pelak i agencija “Nekretnine Pelak” i “Nekretnine Pelak 2A” prenošena na druge osobe.

– Imovina je prenošena na članove uže porodice ili je prodavana trećim licima, čak i za vrijeme trajanja krivičnog postupka, jer sud nije odredio zabranu raspolaganja imovinom. U postupku naknade štete su predočeni ZK izvaci koji potvrđuju navedeno – pojašnjava Ališah.

Do sada je jedna tužba odbijena presudom od 26. oktobra 2016. kada je Općinski sud u Sarajevu zaključio da tužioci, ipak, nisu predočili dokaze na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da je Kanton prouzrokovao štetu. Na ovu presudu uložena je žalba te se čeka odluka Kantonalnog suda.

– Do danas je uloženo više urgencija za postupanje po žalbi. Naredni koraci zavise od drugostepene odluke. U svakom slučaju, ukoliko odluka bude nepovoljna po tužioce, nastavit će koristiti sva moguća domaća i međunarodna pravna sredstva za zaštitu svojih prava. Štaviše, oštećenim građanima su djelovanjem, odnosno propustima djelovanja javnih organa države, prekršena i osnovna ljudska prava, među kojima i pravo na imovinu koje garantira Ustav BiH i Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava – pojašnjava advokat.

Ministarstvo pravde FBiH odbilo je zahtjev “Dnevnog avaza” za posjetu KPZ-u Tuzla i obavljanje razgovora s Mihrijom Pelak:

– Skrećemo vam pažnju da je u proteklom periodu zbog istupa u štampi i u elektronskim medijima pojedinih osuđenih osoba, te zbog neobjektivnog pisanja i objavljivanja priloga neprovjerenog i netačnog sadržaja od pojedinih medija došlo do narušavanja sigurnosne situacije u nekim ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija u Federaciji BiH, a što je rezultiralo poteškoćama u provođenju individualnog tretmana u sklopu programa izvršenja krivičnih sankcija – pojašnjeno je u pisanom odgovoru od 21. maja ove godine koji potpisuje federalni ministar pravde Mato Jozić, a u kojem se obrazlaže zašto se našoj molbi ne može udovoljiti.

Pelak je dobrom reklamom privlačila stotine klijenata, od kojih je uzimala po 20.000 KM za lažnu kupovinu stana, a kada bi kupac donio ostatak novca, rečeno mu je da je stan već prodat, a ona im se nije javljala na mobitel.

Klijente koji su tražili da im proda stan uvjerila bi da trebaju potpisati punomoć kojom je mogla raspolagati njihovim stanom. Potom je te stanove prodavala, a novac uzimala sebi ili stavljala pod hipoteku prilikom dizanja bankovnih kredita.

Tako su građani dovođeni u zabludu da će njihovi kupoprodajni ugovori biti realizirani, ali su na kraju ostajali i bez novca i bez stana.

Na prijedlog Tužilaštva Kantona Sarajevo, Općinski i Kantonalni sud u Sarajevu je u tri navrata blokirao ukupno šest stanova i kuća, šest automobila te račun sa 175.000 KM. Izdat je i nalog za oduzimanje stomatološke opreme u vlasništvu Mihrijine kćerke, ali je ona uklonjena iz kuće.

Kantonalni sud je kasnije deblokirao sve osim jednog automobila i stana, jer nije dokazano da se radilo o imovini stečenoj izvršenjem krivičnog djela. Presudom Vrhovnog suda iz septembra 2010. godine deblokirana je i preostala imovina koja je vrlo brzo prepisana na druge osobe.

Mirzeta Avdija, direktorica agencije “Nekretnine 2A” je nakon hapšenja sestre Mihrije pobjegla u Hrvatsku, gdje se nastavila baviti prodajom nekretnina. Ipak, 2010. godine je bila pritvorena i osuđena na pet godina zatvora.

O teškoj sudbini Marije Musić iz Sarajeva Dnevni avaz je pisao. Ona i njena kćerka ostale su bez stana koji su kupile putem „Nekretnina Pelak“ te su sa 152 KM Marijine penzije ostale u podstanarskoj sobici.

– Ostala sam na ledini s kćerkom koja se liječi. Podstanar sam, nemam za kiriju, za lijekove, a moram nabaviti 300 KM mjesečno. Imam pravo na jedan obrok u javnoj kuhinji – teška je životna priča Marije Musić. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: ,