Kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) BiH za gradonačelnika Tuzle i aktuelni vršilac te dužnosti Zijad Lugavić smatra da se Tuzla nepravedno nalazi u putnoj blokadi, iako je treća po ekonomskoj razvijenosti u Federaciji BiH, a Tuzlanski kanton najmnogoljudniji i privredno najpotentniji dio Federacije BiH.

Lugavić je u razgovoru za Fenu, uoči prijevremenih izbora koji će biti održani 5. februara, kazao da Grad Tuzla na taj problem ukazuje nadležnim federalnoj i kantonalnoj vladi i ministarstvima, jer su ključne saobraćajnice za ulazak u grad u nadležnosti FBiH ili TK.

Niz sastanaka s nadležnim za ceste

“Posljednjih mjesec dana sam u funkciji vršioca dužnosti gradonačelnika napravio nekoliko važnih koraka u nastojanju da se riješi ovaj problem. Na inicijativu bivšeg gradonačelnika Tuzle, a sadašnjeg predsjedavajućeg Komisije za saobraćaj i komunikacije Parlamenta BiH Jasmina Imamovića, organizirali smo sastanak s predstavnicima Autocesta FBiH koji su nas informirali da su već osigurana sredstva i da bi do kraja ove godine trebala početi izgradnja dijela autoceste Tuzla-Brčko-Orašje, tj. izgradnja dionice Tuzla-Maoča”, kazao je Lugavić.

Također je istakao da je nedavno održao sastanak i s predstavnicima Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH, na kojem su razgovarali o rješavanju problema ulaza u grad sa zapadne strane, petlje Šićki Brod i kružnog toka kod Termoelektrane Tuzla, kao i o produžetku Južne saobraćajnice na istočnom dijelu grada.

Dodao je da su usaglašeni budući koraci oko narednih aktivnosti između Grada Tuzle i JP Ceste Federacije BiH, kako bi se što prije počeli realizovati konkretni projekti na predmetnim lokacijama.

Tvrdi da će nastaviti insistirati kod nadležnih organa na svim nivoima vlasti da konačno saobraćajnu deblokadu Tuzle stave u vrh prioriteta.

Govoreći o lokalnim putevima, Lugavić je istakao da mnogi ne znaju da na području Tuzle ima oko 1.200 kilometara lokalnih i nerazvrstanih puteva i ulica, čije su održavanje i izgradnja u nadležnosti Grada.

“Svjestan sam da su neki putevi u lošem stanju i da bi trebalo više uraditi, za šta, naravno, treba i više finansijskih sredstava. Grad Tuzla je u posljednjih osam godina u održavanje i izgradnju puteva uložio preko 55 miliona KM, što nisu mala sredstva, ako se ima u vidu da se visina ukupnog budžeta Grada kreće u prosjeku oko 60 miliona KM”, kazao je.

Lugavić je naglasio da su u budžetu Grada Tuzle za 2023. planirana sredstva u iznosu od oko 7,5 miliona KM za izgradnju, sanaciju i održavanje lokalnih puteva, te da namjeravaju nastaviti još intenzivnije raditi na rješavanju te problematike.

Problem parkinga

“Pitanju uređenja saobraćaja u mirovanju prilazimo sa više aspekata. Prvi je odredba da investititor mora osigurati dovoljan broj novih parking mjesta za svaku novu gradnju, naročito kolektivnih stambenih i privrednih objekata. Drugi aspekt je izgradnja kolektivnih garaža i tu smo tek u fazi sagledavanja imovinsko-pravnih, finansijskih i drugih mogućnosti. Treći način uređenja ove oblasti je unapređenje postojećeg sistema parkiranja u Tuzli, za koji smo dobili ocjene da je jedan od najorganiziranijih u BiH, naročito nakon uvođenja mogućnosti plaćanja usluge putem SMS-a”, objasnio je Lugavić.

Podsjetio je da parkinzima upravlja Javno preduzeće Saobraćaj i komunikacije, te da su cijene stabilne i prihvatljive za razliku od gradova u kojima parkinzima upravljaju privatna preduzeća.

Lugavić podvlači da su ekologija i čist zrak za njega veoma važna, ako ne i najvažnija oblast njegovog budućeg rada.

“Moramo biti svjesni da najveći dio zagađenja dolazi od Termoelektrane, a zatim od onih koji lože fosilna goriva za zagrijavanje, od saobraćaja i dr. Nastavit ćemo svim sredstvima tražiti što hitnije implementaciju projekta ugradnje uređaja za odsumporavanje u TE Tuzla”, istakao je on.

Istovremeno, ističe da im je Termoelektrana važna zbog uspostavljanja i proširenja sistema daljinskog grijanja.

Podsjetio je da je 1983. godine Tuzla imala 9,8 km mreže daljinskog grijanja, 16 toplinskih podstanica, 1.432 korisnika i da se zagrijavalo oko 80.000m2, uglavnom domaćinstava.

Prema podacima iz Centralnog grijanja Tuzla, dodao je, 2022. godine postoji 197 km mreže daljinskog grijanja, 1.633 toplinskih podstanica, 25.930 korisnika (domaćinstva i privreda) i zagrijava se oko dva miliona kvadratnih metara površine.

“Znači da je više od 60 posto domaćinstava u Tuzli priključeno na sistem daljinskog grijanja, što je možda najveći procent u BiH. Ne želim reći da je to dovoljno i da ne treba dalje raditi”, dodao je Lugavić.

Navodi da zahvaljujući subvencijama Grada Tuzle više od 1.000 objekata ne koristi peći na ugalj.

Tvrdi da će nastaviti sufinansirati dosadašnje mjere za smanjenje aerozagađenja, kao što su ugradnja toplotnih pumpi, ugradnja peći na pelet i podstanica za priključenje na sistem daljinskog grijanja te utopljavanje energetski neefikasnih individualnih stambenih objekata.

“Smanjenje zagađenja zraka je oblast kojoj ćemo moj tim i ja biti naprednije posvećeni u narednom periodu”, poručio je.

Govoreći o ekonomskom razvoju Tuzle, kazao je da je to njegova struka te da je godinama u gradskoj upravi rukovodio ekonomskim razvojem Tuzle.

Raste broj zaposlenih

Ocijenio je da su razvoj poduzetništva i unapređenje ambijenta za ekonomski razvoj važni i za stvaranje boljeg ambijenta za ostanak mladih.

“Tuzla već sada bilježi konstantan porast broja zaposlenih osoba, poslovnih subjekata, prihoda po glavi stanovnika, investitora, turista. Znam da može i želim i više i bolje”, poručio je Lugavić.

Kaže da će nastaviti s podrškom novoregistrovanim poslovnim subjektima, ubrzanju rada administracije na dozvolama, poboljšavanju komunalne infrastrukture, razvoju poslovnih zona i usvajanju regulacionih planova te tako stvarati uslove za razvoj.

“Unaprijedit ćemo rad postojećeg Centra za poduzetništvo i ojačati veze s našom dijasporom, koja može dati dragocjeni doprinos ekonomskom razvoju našeg grada. Radit ćemo na aktivnijem institucionalnom povezivanju sa dijasporom, s krajnjim ciljem kreiranja uslova za uključivanje dijaspore u procese odlučivanja na lokalnom nivou, uz efikasnije zadovoljenje potreba dijaspore za uslugama koje pruža Gradska uprava Tuzle”, istakao je Zijad Lugavić za Fenu.

Građani će 5. februara birati prvog čovjeka Grada Tuzle između šest kandidata: Zijada Lugavića (SD), Omera Berbića (Naša stranka) te nezavisnih kandidata Mirnesa Ajanovića, Derviša Čička, Almira Arnauta te Halida Žigića.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović odlučio se povući s funkcije koju je obnašao u šest uzastopnih mandata. Ostavku je podnio nakon prihvatanja mandata zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH.