Dan bijelih traka, 31. maj, koji se obilježava kao znak sjećanja na više od 3.000 prijedorskih žrtava, obilježen je u Tuzli na više lokacija.
Naime, na današnji dan prije 24 godine u Prijedoru je nesrpskom stanovništvu naređeno da obilježi svoje kuće bijelim čaršafima, a da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
Članovi Asocijacije mladih Stranke demokratske akcije (AMSDA) Tuzla na Tuzlanskom Trgu slobode su dijelili bijele trake prolaznicima, a na Korzu kod spomenika Ismeta Mujezinovića i Meše Selimovića članovi Omladinskog pokreta “Revolt” u saradnji s Inicijativom „Jer me se tiče“ postavili su transparent i također dijelili bijele trake prolaznicima.
Predsjednik AMSDA Tuzla Senad Mehmedinović izjavio je da stavljanjem bijelih traka oko ruke prisutnim građanima Tuzle članovi AMSDA Tuzla žele podsjetiti na strašnu diskriminaciju koju su doživjeli Prijedorčani, samo zato što su se zvali drugačije.
Naša današnja poruka je pokazati solidarnost prema žrtvama Prijedora, jer ne trebamo zaboraviti da bi ubijena djeca danas bili roditelji, a ubijene žene majke, naglasio je Mehmedinović.
Iako je Dan bijelih traka poprimio međunarodni karakter, mi zajedno moramo raditi na jačanju svijestigrađana BiH i podsjećati na to, da se nikom ta strašna historija ne ponovi, te da bez obzira na boju kože, nacionalnost gradimo društvo jednako za sve, istakao je Mehmedinović.
Aktivistkinja Omladinskog pokreta “Revolt” Elmira Begić podsjetila je da današnji datum, odnosno dan bijelih traka kroz historiju vodi do Prijedora 1992.godine, kada su vlasti bosanskih Srba proglasom na lokalnom oglasu zahtijevali od svih građana nesrpske nacionalnosti da se obilježe bijelim trakama, a da svoje kuće obilježe bijelim platnima.
Kao i protekle četiri godine mi obilježavamo ovaj datum zajedno s građanima Tuzle, neformalnim skupinama i nevladinim organizacijama, kazala je Begić, navodeći da noseći danas bijelu traku građani šalju poruku solidarnosti sa žrtvama, s porodicama žrtava, a osim toga i poruku borbe protiv diskriminacije i segregacije, kao i poruku borbe protiv negiranja zločina.
Po njenim riječima potrebno je više govoriti o Prijedoru, dodavši da, nažalost, u ovoj općini ove godine “Kozarski vijesnik” nije dozvolio da se objave imena 102-oje ubijene djece, i podsjetivši da je prošle godine pod pokroviteljstvom Grada Prijedora dodijeljena nagrada osuđivanom ratnom zločincu Velimiru Đuriću, istaknuvši da s druge strane roditelji nemaju dozvolu da svojoj poginuloj djeci izgrade spomenik. (Fena/Foto: Fena;Anadolija)
