Četvrtak, 29. Septembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Tuzla: Posvetiti se očuvanju kulturnog identiteta Roma

Preuzmite sliku

U organizaciju Udruženja “Euro Rom“ Tuzla, a uz podršku Misije OSCE-a u BiH, Grada Tuzla, Vijeća Evrope, Tuzlanske fondacije, Centra za kulturu i Komisije za zaštitu prava nacionalnih manjina, u povodu 8. aprila koji se obilježava kao Međunarodni dan Roma, u prostorijama Gradskog vijeća Tuzla održan je okrugli sto o statusu Roma, te važnosti očuvanja kulturnog identiteta.

– Već davne 1971. godine Romi su održali prvi svjetski kongres i započeli aktivnosti na očuvanju kulturnog identiteta i prava romske nacionalne manjine. Niz godina smo radili na rješavanju socijalnih pitanja i drugih statusnih pitanja Roma, ali smo napravili grešku jer smo se malo posvetili očuvanju identiteta romske nacionalne manjine, posebno u Gradu Tuzla. Odlučili smo da u narednom periodu pojačamo aktivnosti kako bi očuvali kulturni identitet romske nacionalne manjine, prvenstveno u Tuzli, ali i u BiH. Ne želimo da za 20-30 godina nestanu Romi kao narod, a nestat će ako ne budemo kreirali određene politike s ciljem očuvanja kulturnog identiteta romske nacionalne manjine – kaže Nedžad Jusić, aktivista u Udruženju “Euro Rom” i vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla. 

Na području Tuzlanskog kantona romski jezik će se izučavati u okviru fakultativne nastave, ali je upravo očuvanje romskog jezika temeljno pitanje ukoliko se želi očuvati romska populacija na bh. prostorima.

– Romski identitet nestaje. Prepoznati tzv. etnički identitet, odnosno kulturne mimikrije identiteta zbog samog utjecaja većinskih kultura, utjecaja većinskog jezika na romski jezik. Činjenica je da na ovim bosanskohercegovačkim prostorima ne postoji nastava na romskom jezik, niti se dovoljno radi na očuvanju romskog jezika, koji je glavni čimbenik u očuvanju kulturnog identiteta jednog naroda. Jezik nam je faktički nestao, nestaje nam i narod. Koliko imamo naših Roma koji se identificiraju kao pripadnici većinskih naroda to je sada veliko pitanje, jedno kulturološko pitanje, te je vrlo teško govoriti o statističkim pokazateljima. Vrijeme je da se institucije i većinski narodi pozabave najvećom nacionalnom manjinom u Evropi i jezikom jer je romski jezik 2015. godine priznat kao evropski jezik. Učinimo dosta toga da se naš romski narod uzdigne – kaže dr. Hedina Tahirović – Sijerčić. 

Misija OSCE-a u BiH pruža podršku nacionalnim manjinama, a od vlasti očekuju da svim građanima osiguraju prava koja im pripadaju.

– Romi su naša najveća nacionalna manjina i oni posjeduju jedno posebno kulturno bogatstvo i vrijednost. Nadam se da će ovaj dan privući pažnju svih u BiH, posebno onih koji donose odluke, kako bi se Romima dala sva ona prava koja im pripadaju, a kako bi mi koji sa njima živimo mnogo više naučili iz njihove kulture i jezika – ističe Samir Arnaut, službenik za ljudska prava Ured OSCE-a u Tuzli.

Na kraju je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović naveo kako Romi moraju težiti obrazovanju jer je to ključ za očuvanje identiteta. 

– Naše bogatstvo različitosti čine i građani romske populacije. Kada je u pitanju politika prema Romima glavno je obrazovanje i zapošljavanje Roma. Jako je važna zaštita romskog kulturnog nasljeđa. Dakle, kultura i obrazovanje i mi dajemo godinama podršku tim projektima – kaže gradonačelnik Jasmin Imamović.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje