Četvrtak, 22. Oktobra 2020.
Tuzlanski.ba logo
kipos
Preuzmite sliku

Tuzla: Kip žene iz Centralnog gradskog parka premješten na Panoniku

Rekonstrukcija i uređenje Centralnog gradskog parka u Tuzli, u kojem će biti postavljen spomenik kralju Tvrtku Kotromaniću, uveliko napreduju.

\"kipos\"

Pripremio: Đuro Škondrić

U okviru toga, odlučeno je da da se kip žene u parku, uz koji su odrastale generacije i generacije Tuzlaka i Tuzlanki, premjesti na Panoniku. Ovo je zgodna prilika da razjasnimo: Ko je autor ove skulpture? Ako bismo napravili anketu među našim sugrađanima s pitanjem: Čije je djelo žena u parku, odgovori bi uglavnom glasili – Franjo Leder ili Dragiša Trifković. Većina anketiranih bi rekla da ne znaju.

Ovu dilemu otklonila je Sabina Mešić, urednica portala Tuzlarije koja je o ovoj temi 20.01.2009.godine objavila tekst koji u cijelosti prenosimo:

– Prošlog petka smo u rubrici \”Stare slike pričaju\”, uz sliku koja je snimljena 1967. godine stavili naslov \”Šta znamo o kipu žene u parku\”. Ispostavilo se da ni svi zajedno ne znamo baš puno, što nije ni čudo s obzirom da se u školi uči o svemu osim o znamenitostima rodnog grada. Bilo je i ranije prijedloga, a ovaj slučaj sa kipom to opravdava, da bi bilo dobro da se na svakom značajnijem objektu i spomeniku napiše vrijeme izgradnje kao i čijih je ruku djelo.

Dilemu oko auto\"kiposnasl\"ra kipa riješili smo posjetom direktoru Međunarodne galerije portreta, Ćazimu Sarajliću, od kojeg smo saznali da autor nije ni Leder, a ni Trifković, kako je većina mislila.

Akt žene u Gradskom parku, kojeg pamte generacije Tuzlaka djelo je akademskog kipara Mirka Ostoje iz Splita. Zahvaljujući anagažmanu Ismeta Mujezinovića kip je postavljen u Gradski park 1961. godine. U vrijeme kada su širom zemlje postavljali samo spomenike NOR-u i narodnim herojima bio je to prvi kip takve vrste, a njegovo postavljanje prvorazredan događaj.

Potrudili smo se da ponešto saznamo i o kiparu Mirku Ostoji koji sada ima 88 godina. Njegova djela bila su postavljena po cijeloj bivšoj Jugoslaviji ali su mnoga uništena zajedno s tom državom.

\"kipostoj\"Studirao je kod Frangeša-Mihanovića i Ivana Meštrovića, autor je mnogih spomenika iz NOR-a i bisti a uz njih je stvarao i djela koja su ga u ta doba svrstavala u neshvaćene i avangardne umjetnike.

Iako mu je profesor bio čuveni Meštrović, Ostoja se odmakao od njegovg uticaja. Za razliku od Meštrovićevih mišićavih žena Ostojini aktovi iz opusa „Frida\” su meki i zaobljeni, baš kao i akt žene u našem Gradskom parku – napisala je Sabina Mešić.

Izvor: RTV TK

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: