Djed Mraz je prilagođen vremenu, običajima, čak i pojedinim religijama, kulturama i narodima.

To se vidi i u Bosni i Hercegovini, gdje žive ljudi različitih ubjeđenja i konfesija. Katolici Djeda Mraza u posljednje dvije decenije najradije nazivaju Djed Božićnjak. Pravoslavci smatraju da Božić Bata poklone raznosi 7. januara, kada se, po julijanskom kalendaru, slavi Božić. Određeni dio bošnjaka kao i ateisti prihvataju Djeda Mraza, jer ga shvaćaju i smatraju građanskom tradicijom, nevezanom za crkvu, koji raznosi poklone na Novu godinu.

Prva verzija priče govori da Djed Mraz živi na Sjevernom polu sa svojom ženom, bakom Mraz. Tamo postoje radionice gdje vilenjaci izrađuju igračke. Oni pomažu Djedu Mrazu prikupiti sva dječija pisma sa željama i za svako dijete spremiti paketić.

Djeda Mraz, putujući u saonicama koje vuku irvasi, ulazi kroz dimnjak i ostavlja pod jelku (ili božićno/novogodišnje drvce) darove. Darove dobijaju samo djeca koja su cijelu tu godinu bila poslušna prema svojim roditeljima. Druga priča kaže da je Djed Mraz iz finskog dijela Laponije i da odatle posjećuje svu djecu svijeta.

Naši Viber reporteri su jutros fotografisali tuzlanskog djeda mraza koji ranim jutrom u 8:00 sati, baš kao i mnogi drugi naši sugrađani, kreće za obavljanjem svojih radnih zadataka. Neka je sretan i nasmijan radni dan, naš dragi Djed mraze, mnogo je naših malih klinaca i klinceza koje treba nagraditi, nasmijati i uveseliti. (Tuzlanski.ba)