Problem narkomanije u Bosni i Hercegovini već godinama je poznata priča. O broju ovisnika samo se nagađa, niti jedna institucija nema precizne podatke koliko ovisnika o psihoaktivnim supstancama živi na području kojeg kantona.

Problematikom broja ovisnika tek ponekad se bave nevladine organizacije koje svakih nekoliko godina provode istraživanja.

Podatak iz 2010 godine. govori da u BiH živi oko 120.000 narkomana od čega je 7.500 intravenoznih ovisnika o teškim drogama, a njih dvije trećine ili 4.900 živi u Federaciji BiH.

Broj ovisnika o psihoaktivnim supstancama na području Tuzlanskog kantona (TK) u stalnom je porastu, saznanja su iz 2012. godine Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama (CROPS) u Smolući kod Lukavca.

Iako je broj ovisnika o drogama u BiH svakim danom sve veći, problem je što zbog nepostojanja jedinstvene evidencije, kakvu imaju sve države, u BiH uopšte ne postoje službeni podaci o broju registrovanih ovisnika, tvrde stručnjaci za ovu oblast.

Istraživanja pokazuju i da se dobna granica pomjera te da su i maloljetnici u tom „izgubljenom” svijetu.

Skuplje droge, nekada dostupne samo bogatašima, poput kokaina i heroina, odavno se mogu naći i na ulicama gradova u Tuzlanskom kantonu.

Službenici MUP-a TK s vremena na vrijeme provedu opsežne akcije pronalaska i hapšenja osoba koje pojedinačno ili u grupama vrše proizvodnju i stavljaju u promet razne vrste opojnih droga.

Privođenje tih osoba u prostorije MUP-a TK često zabilježe i novinarske ekipe nakon čega se saopšte detalji akcije.

Međutim, tu se za javnost završava priča. Skoro da nikada iz tužilaštva Tuzlanskog kantona građanima putem sredstava informisanja nije saopštena povratna informacija da li su i na kolike zatvorske kazne osuđeni uhapšeni dileri drogom.

Prema procjenama stručnjaka, Tuzla ima nekoliko stotina ovisnika o heroinu, dok je već nekoliko hiljada u fazi prelaska sa “lakih na teške droge”.

Na Klinici za psihijatriju UKC Tuzla tokom 2012. godine 130 pacijenata je bilo u postupku liječenja opijatske ovisnosti metodom zamjenske terapije održavanja sa buprenorfino/naloksonom, odnosno s lijekom Suboxone.

Heroinskim ovisnicima za gram droge potrebno dnevno od 50 do 80 KM odnosno blizu 2.000 KM za mjesec dana. Novac za drogu ovisnici pretežno obezbijede tako što čine razna krivična djela poput razbojništava i krađa i sl…

U Bosni i Hercegovini se na ilegalnom tržištu godišnje proda najmanje šest tona heroina za što trgovci drogom zarade najmanje 150 miliona eura, procjene su bosanskohercegovačkih policijskih agencija i institucija zaduženih za brigu o narkomanima.

Prema ranijem pisanju “Dnevnog avaza”, nema tovara robe koji dolazi na “Arizonu”, a da sa sobom ne doveze i neki kilogram heroina. Za sada, naprimjer u bugarskim zatvorima leži nekoliko građana samo sa područja Tuzlanskog kantona, koji su osuđeni na višegodišnje robije jer je u kamionima koje su vozili pronađen heroin.

Ono što je najtragičnije, u zatvorima leže ljudi koji nemaju nikakve veze sa trgovinom drogom, već su kao ljudi bez zaposlenja za “velike bosove” radili na nadnicu kao vozači, a s robom koju su prevozili nisu imali nikakve veze.

“Droga se u tom velikom lancu šverca konačno počela zadržavati u Tuzli. Ona ovdje ima svoje tržište i s tim se moramo suočiti. Ovom gradu uvelike je već potreban centar za liječenje ovisnika i ne budemo li krenuli u ozbiljnu akciju, bojim se da ćemo bespovratno izgubiti na hiljade naše djece. Volio bih da ne paničim, ali nažalost, stanje je takvo gdje svi moramo stupiti u akciju kako bismo spašavali našu djecu” – upozorio je još davno u izjavi za “Dnevni avaz” neuropsihijatar dr. Kasim Brigić.

Liječenje ovisnika počinje onog trenutka kada se isti dobrovojno javi na Kliniku za psihijatriju, a to se događa uglavnom kada više nemaju načina na koji mogu kupiti drogu pa spas vide u lijekovima koji pomažu u odvikavanju.

Da teški ovisnici o heroinu slobodno koriste napuštene objekte i budžake u strogom centru Tuzle gdje se skupljaju i drogiraju dokazuju i fotografije koje smo zabilježili u petak. Na jednoj od njih jasno se vidi iskorištena šprica koju je upotrijebio intravenozni ovisnik.

Također jedna od napuštenih garaža iza Bankerove ulice samo jedno je od skrovišta gdje borave narkomani.

I napuštenom objektu firme “Europoll” koji se nalazi tik uz park kod zgrade Cipelići vide se tragovi skupljanja beskućnika i ovisnika o psihoaktivnim supstancama.

Na sreću u toku su radovi na rekonstrukciji puta uz rijeku Jalu u ulici Kazan Mahala koja će uskoro biti asfaltirana i osvijetljena pa je za očekivati da će situacija biti možda nešto otežavajuća za one koji su skloni konzumiranju droge na javnim mjestima.

Za kraj apel nadležnim službama, da uklone ruglo od nekadašnje naplatne kućice na ulazu u parking kod zgrade Cipelići koja već godinama nema svrhu i smisao. (Tuzlanski.ba)