Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Naučna konferencija društvenih i humanističkih studija na filozofskom fakultetu u Tuzli

Preuzmite sliku

Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli 27 aprila održana je druga međunarodna naučna konferencija “Društvene i humanističke nauke na raskršću”.

Tema konferencije jeste bila “kakvo je naše društvo I kakvo mi ustvari želimo društvo”.

Tematske oblasti na konfereciji su bile lingvistika i književnost, filozofija, sociologija, politologija, pedagogija i didaktika, psihologija, komunikologija i mediji, socijalni rad i socijalna politika, historija, kulturologija i druge discipline iz oblasti društvenih i humanističkih nauka.

Iz oblasti komunikologije i medija govorili su Zoran Jevtović, Tatjana Vulić, Šejn Husejnefendić, Belma Buljubašić .
Dr. sc. Šejn Husejnefendić odgovorio je na pitanja o javnosti Bosne I Hercegovine I postojanju građanskog novinarstva.

Koji su uslovi za postizanje medijskog aktivizma u BiH?

Prvi preduslov jeste problem, mora postojati problem, a drugi jeste postojanje tehnoloških načina konfiguracije najčesce baziranih na World Wide Webu, da bi se ono materijaliziralo u vidu članaka, audio, fotografije ili komentara.

Razlika između građanskog novinarstva u BiH i građanskog novinarstava u Austriji

Drugačije se percipira. U BiH se za sad građansko novinarstvo percipira kao ukupna aktivnost ljudi na internet. Svi ljudi na internet koji komentiraju, lajkaju najčešće poprilično pežurativno odnose se prema onome sto pročitaju na portalima, konkertno kazano psuju, omalovažavaju, šire govor mržnje, diskriminiraju i slično. Nema teme na kojoj ne možete pronaći takve primjere.

U Austriji koliko sam ja upoznat to se ne podrazumijeva kao građansko novinarstvo. Građansko novinarstvo je kod njih shvaćeno dosta ozbiljnije, oni čak imaju mediji građanskog novinarstva. I to je bukvalno institucionaliziran medij, oni imaju novine koje izlaze online, imaju ne znam koliko hiljada saradnika, to su ljudi koji su odlučili da budu građani novinari, koji nemaju nikakvo obrazovanje kao isti.

Kada pogledate jedan članak građana novinara iako su rijetki, možda budu dva ili tri mjesečno koliko sam primijetio na jednom portal, ozbiljan članak kao da je novinar pisao ali nije nego građanin. To je dobar članak, analiza ima, nekoliko izvora, fotografija, totalno se drugačije percipira tako da je možda malo teško i uporediti u pravom smislu.

Javnost BiH

“Ja bih rekao nepostojeća ali većina govori da je u stanju neke duboke latencije, da čeka nešto da bi se probudila, šta je to nešto, ne znam” ističe Husejnefendić.

Koji je najvažniji uslov za građansko novinarstvo i da li u BiH postoje uslovi kako bi se održalo dobro građansko novinarstvo?

Najvažnij uslov jeste zapravo postojanje gorućeg problema koji svima smeta. Evo kao primjer februarski protesti , drugi primjer bilo bi prirodne katastrofe, poplave. Najgore što te ružne stvari, hajde da tako kažem to, katastrofe povlače za sobom građanski medijski aktivizam. Što se tič samih protesta, oni nisu hajde da kažem sami po sebi ružni, oni su neka vrsta demonstracije. Takvo nešto nama fali ovdje, to nam treba da bi se građansko novinarstvo aktiviralo, bez toga građansko novinarstvo i postaje zapravo komentarijasnje ljudi na portalima, pisnje nekih blogova ili mišljenja po socijalnim mrezama.

Najaktivniji medij koji informiše javnost

“To je teško reći, ovisi o području. Ja mislim da još uvijek dobro kotiraju centralni dnevnici na ovim našim tv kanalima tipa Federalnog, BHT, TK, jer ima dosta ljudi koji prate centralni dnevnik” navodi Husejnefendić.
Cilj konferencije bio je da se okupi akademska, umjetnička I aktivistička zajednica u zajedničkom promišljanju u humanističkim i društvenim naukama za prizvodnju javnog dobra.

(Mediha Tabaković | Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , , , ,