Subota, 6. Juna 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Ljetuju na Pannonici iako imaju kuću na prelijepom dalmatinskom otoku (FOTO)

Panonska jezera privlače sve više turista iz drugih zemalja, zbog kvalitete vode, nižih cijena, ali i sigurnosti.

Piše: Vedrana Maglajlija

Iako imaju kuću na prelijepom dalmatinskom otoku, Petra Šarić i njena porodica iz Vinkovaca odlučili su godišnji odmor provesti, ne na moru, nego u Tuzli, industrijskom gradu na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, duboko u kontinentu.

  • panonika_13
  • Razlog za to su jedina slana jezera sa plažama na svijetu, napravljena u centru grada. Projekat koji je Tuzli donio drugu nagradu Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih naroda, odmah nakon turističkog giganta Malezije.

    Čak je bolje ovdje nego na pojedinim elitnim ljetovalištima na moru, što se tiče sigurnosti, i ljudi su pristupačniji, kulturniji i ljubazniji“, kaže Petrin suprug, koji je sa Krka, a prvi put je na Panonskim jezerima.

    Smještaj su iznajmili u blizini, a ostat će tu desetak dana.

    Kada dođete na more, gazda bi samo da pobjegne od vas, da vi date novac i što prije odete, a ovdje su domaćini veoma ljubazni. Jezera su jako čista, nema straha od ničega, a na moru je sve prenapuhano, neuredno je, prljavo, abnormalno je skupo. Negdje je parking čak 100 kuna [14 eura] na sat, a zamislite koliko je tek noćenje“, dodaje Petra, kojoj je ovo drugi put da je u Tuzli.

    U gradu soli, kako još zovu Tuzlu, nije neobično na ulicama sresti ljude u kupaćim kostimima, s peškirima, a na banderama vidjeti mnoge oglase za iznajmljivanje smještaja.

    Vještačka slana jezera, koja su se počela praviti 2003. godine, od tada su privukla čak 3,5 miliona gostiju, 50 posto izvan Tuzlanskog kantona. Prošle sezone je zabilježeno 450.000 posjetilaca, a vikendima tu nekada dođe 15.000 ljudi te do 70 autobusa iz drugih gradova Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije…

    Kompleks na 7,5 hektara površine, osim tri jezera sa salinitetom kao u Jadranskom moru, čija se voda pročišćava najmanje dva puta dnevno, sadrži i inhalacione slane slapove, restorane, kafiće, vrtić, sportske terene, dječije igralište, ali i geološku postavku i neolitsko naselje.

  • panonika_10
  • Nijemac, umjesto mora, na Panonskim jezerima

    Za goste se brine čak 36 spasilaca, a službe hitne pomoći su uvijek prisutne, što je sigurnije nego na mnogim plažama na moru.

    Prije ovoga sam bio nezaposlen, pa sam prošao obuku i sada radim već petu sezonu. Radimo u dvije smjene, svaki dan. Nekad bude problema, jutros je baš žena imala napad. Nije duboko, ali ima djece koja se izgube u vodi, ima i bolesnih ljudi, koji se baš ne paze“, kaže Resul Kugubić iz spasilačke službe.

    Nedaleko od njega, ispod suncobrana, uživaju Nedžada i njen suprug Tobias, Nijemac, koji kaže da ovako nešto nije vidio u svojoj zemlji.

    Super mi je, umjesto mora, izabrali smo ovo, i stvarno uživamo“, kaže, dok Nedžada dodaje da su došli iz Njemačke da posjete njene roditelje.

    Ovakav odmor im je, objašnjava, puno jefitniji nego na Jadranu, a imaju više vremena da provedu s porodicom.

  • panonika_15_1
  • Zbog blizine i nižih cijena, za mnoge Tuzlake, ali i Bosance i Hercegovce, Panonska jezera su jedina šansa da se osjete kao na moru i okupaju, objašnjava Maid Pobrić, direktor Javnog preduzeća Pannonica, koje upravlja ovim kompleksom u vlasništvu Grada Tuzle.

    Ulaznice se kreću od 1,5 konvertabilnih maraka [0,75 eura] za djecu, do najviših od četiri marke [dva eura] tokom vikenda, dok posjetioci mogu unijeti svoju hranu, piće, ali i ležaljke, suncobrane…

    Zamišljeno je da svako može doći, i oni najsiromašniji dijelovi društva, penzioneri, mi ovdje imamo djecu iz domova, osobe s invaliditetom koji imaju pristup vodi… Imamo i besplatnu školu plivanja za 250 djece. Pannonica na godišnjem nivou zapošljava oko 40 ljudi, a u sezoni, tokom četiri mjeseca, uposli još 110 ljudi. Lokalci prave ekstra prihod, neko će nešto zaraditi“, objašnjava Pobrić.

    Potražnja za smještajem u sezoni

    Jedan od njih je i Agan, koji živi nedaleko od jezera. Njegova kuća je oštećena u klizištima 2014. godine, a tezga s naočalama, kremama za sunčanje, peškirima, čamcima i šlaufima za djecu, jedna od mnogih ispred ulaza na jezera, jedini je izvor zarade za njegovu porodicu.

    Niko ne radi od nas, ovo nam je jedino, ne radi se ukupno možda tridesetak dana ako je kišna sezona. Najbolji su nam kupci domaći, radnim danom zaradimo 20 maraka [10 eura], vikendom može i do 100 maraka [50 eura]. Svaka vam kuća ovdje izdaje smještaj, ali naša nije obnovljena, pa nemamo uslove da izdajemo“, kaže ovaj Tuzlak.

    U BiH nema ko dati “plavu zastavu” – Panonska jezera zadovoljavaju sve uvjete da dobiju ‘Plavu zastavu’, svjetski ekološki standard za plaže na moru i jezerima, kaže Pobrić.

    ‘To podrazumijeva ispitivanje vode, spasioce, hitnu pomoć iznad 1.500 gostiju, broj kabina, sanitarne prostorije… Mi to sve imamo, ali nažalost, ne možemo je dobiti, jer na nivou države mora postojati nevladina organizacija koja će se baviti takvim certifikatima, koju daje međunarodna organizacija iz Danske.’

    ‘Plavu zastavu’ u Hrvatskoj, naprimjer, imaju plaže na zagrebačkom Jarunu, jer Crveni križ u ovoj državi posjeduje dozvolu da daje takav certifikat.

    ‘To je bitno, jer neki turisti gledaju u katalozima koja plaža ima ‘Plavu zastavu’. To bi trebalo Neumu, Boračkom jezeru, nama…’, dodaje Pobrić.

    U Bosni i Hercegovini, objašnjava, uopće nema pravilnika o plažama, zbog čega se obraćao i nadležnim vlastima.

    Na okolnim kućama mogu se vidjeti natpisi “slobodne sobe i apartmani“. Vlasnik jedne od njih nam objašnjava da je sve u sezoni popunjeno. Za krevet se traži 20 makara [10 eura], a najskuplji je apartman za osam osoba od 120 maraka [60 eura]. Međutim, osim lokalnog stanovništva, korist od Panonskih jezera, imaju i hoteli u Tuzli, jer su zbog toga privlačni investitorima.

    Naprimjer, imamo veliku investiciju od 100 miliona eura u hotel ‘Mellain’, da ne govorim o hotelima koji će se graditi, jer postoji deficit kreveta“, tvrdi gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović.

    Od njega je i počela ideja izgradnje Panonskih jezera, na mjestu gdje je nekada slana voda izbijala na površinu i plavila glavne saobraćajnice. Projekat, kaže, u koji niko na početku nije vjerovao.

  • panonika_3
  • ‘Projekat u koji niko nije vjerovao’

    Ovdje smo imali kombinaciju močvare i divlje deponije smeća, to je bilo potpuno zapušteno. Nekako su taj problem moji prethodnici pokušavali riješiti zatrpavanjem vode, a ja sam rekao da se uradi suprotno, da se to stavi pod kontrolu u jednoj što većoj posudi, da se prečišćava, da se voda kreće i da to bude plaža. Neki su pomislili da sa mnom nešto nije u redu“, priča u šali.

    Ipak, na otvaranje prvog jezera došlo je čak 25.000 ljudi, a zatim su uslijedila dva nova jezera, slapovi, prateći objekti, poboljšavanje standarda, ali i nagrade. Trenutno se gradi novi pješački most, koji će spojiti kompleks s historijskom jezgrom grada.

    Tako da imamo spojene najveće dvije pješačke zone u centru, apsolutno carstvo pješaka, ubjedljivo smo prvi u Bosni i Hercegovini. Sljedeća je faza jačanje privatnog smještaja. Sada su se stekli uslovi da osnujemo gradsku turističku zajednicu. Naši penzioneri imaju višak stambenog prostora i vremena, a manjak para“, kaže Imamović, dodajući da postoji šansa i za zdravstveni turizam.

    Gotovo 25 miliona litara vode prečišćava se više puta dnevno, a dolazi sa jezera Modrac i iz okolnih rudnika soli. Kvalitet vode tri puta sedmično kontrolira Zavod za javno zdravstvo. Kako prolazi kroz zemlju, puna je i magnezija i kalcija, tvrde iz Pannonice.

    Naš plan je i da Panonska jezera imaju zatvoren prostor za rad zimi, kupolu koja će se grijati, ali trebaju sredstva za to“, objašnjava Pobrić.

    Ideja je, dodaje, da Tuzla bude grad slanih laguna. Sudeći po velikoj posjećenosti, tri slana jezera neće biti dovoljna za sve koji se žele tu odmaraju i uživaju. (Al Jazeera / Foto: Haris Kustura)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , , , ,