Klinika za invazivnu kardiologiju Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla pridružila se obilježavanju 28. septembra, Svjetskog dana srca.

Uposlenici te klinike danas su na Trgu Slobode organizirali neposredni kontakt s pacijentima. Cilj su promoviranje zdravog načina života i prevencija najčešćih rizičnih faktora za nastanak ovih bolesti.

Kardiovaskularne bolesti srca i dalje zauzimaju prvo mjesto po smrtnosti u Bosni i Hercegovini, ali i u svijetu. Svake godine u svijetu od kardiovaskularnih bolesti umre oko 18 miliona ljudi, a u Bosni i Hercegovini od bolesti srca prijevremeno umire 54 do 55 posto stanovništva.

– Generalno govoreći, u cijelom svijetu kardiovaskularne bolesti zauzimaju prvo mjesto. Ono što mi želimo danas apostrofirati prilikom obilježavanja Svjetskog dana srca je promjena odnosa nas samih prema nama samima – dakle preventivna medicina. Mi dakle znamo da se puno toga može uraditi na poboljšanju zdravstvenog sistema, međutim, najviše mi možemo uraditi sami za sebe. Tu prije svega podrazumijevamo redukciju riziko faktora, dakle faktora koji dovode do nastanka, ali i razvoja i usložnjavanja kardiovaskularnih bolesti – izjavio je doc.dr.med. sc Elmir Jahić, načelnik Klinike za invazivnu kardiologiju Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla.

Riziko faktori za kardiovaskularne bolesti su masnoće u krvi, povišen krvni pritisak, prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna fizička aktivnost, šećerna bolest, kao i nasljedni faktor.

– Prestanak pušenja, redukcija tjelesne težine, fizička aktivnost najmanje pet dana sedmično do 30 minuta, kontrola šećere u krvi i kontrola krvnog pritiska su temelj, osnov zdravog, odnosno oporavka kardiovaskularnog sistema. Želim napomentu da, primjerice, svako od nas kad ima automobil, gleda koje će gorivo usuti u rezervoar, gleda koje će uzeti ulje, filtere itd. A uopšte ne pazimo šta ćemo unijeti u naš organizam, koju hranu, toksine i sve ono što je negativno za naš organizam – ističe dr. Jahić.

Kako je ovom prilikom istaknuto, na veliki broj ovih riziko faktora možemo preventivno uticati, zato je potrebno svakodnevno promovirati zdrav način življenja i primjenjivati ga. Ono što je alarmantno je da sve veći broj osoba između 30 i 40 godina doživi srčani udar.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije kažu da više od 22 miliona djece, mlađe od 5 godina ima prekomjernu težinu, a više od 50% su pasivni pušači, a upravo su pretilost i pušenje među glavnim uzročnicima kardiovaskularnih bolesti od kojih umire svaki drugi stanovnik svijeta. Kardiovaskularne bolesti u Bosni i Hercegovini imaju trend porasta i predstavljaju uzrok smrtnosti kod 40% ljudi ispod 75 godina starosti. Vodeće grupa su ishemijska bolest srca i cerebrovaskularne bolesti. Usvajanjem zdravih životnih navika i stalna kontrola faktora rizika zasigurno može dovesti do smanjenje oboljevanja. Takođe, nedovoljan unos voća i povrća odgovoran je za nastanak 20% svih bolesti srca i krvnih sudova, a da je nedovoljna fizička aktivnost odgovorna za pojavu skoro svakog četvrtog slučaja srčanog udara. (Fena)