Ponedjeljak, 30. Novembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Jasmin Imamović: Naš program je tim koji nastavlja kontinuitet razvoja Tuzle

Popularno

Jasmin Imamović na poziciji načelnika, a zatim i gradonačelnika Tuzle nalazi se skoro dvije decenije, a 15. novembra, na predstojećim lokalnim izborima pretenduje na novi četverogodišnji mandat.

Na predstojećim lokalnim izborima Jasmin Imamović je ponovo kandidat SDP-a za ovu poziciju. U razgovoru za Tuzlanski.ba istakao je činjenicu da je cijeli život uložio u preporod grada soli, a da je upravo kontinuirani rad ono što građani prepoznaju ali i ono što ga obavezuje.

Imamović je za Tuzlanski.ba govorio o realiziranim projektima, razlozima još jedne kandidature, ali i planovima za naredni period.

Obzirom da vas politički protivnici nazivaju umornim, bez novih, realnih ideja, kako bi ste im vi odgovorili ? Šta se zapravo planira uraditi, ako ponovo budete izabrani? Koji su to projekti koje bi izdvojili?

“Moj tim i ja se držimo  snage kontinuiteta. Imamo Strategiju razvoja Tuzle do 2026, imamo prostorni plan do 2030 godine, imamo petogodišnje po GAP metodologiji, planove građenja, imamo trogodišnje i godišnje budžete koje zavisno od situacije nekada rebalansiramo, i držimo se plana.  Naravno,naši planovi, kada izbije neka dobra prilika se prilagođavaju, a da se ta prilika za razvoj Tuzle iskoristi.

Jako je važno u jednom tako složenom sistemu kakav je grad imati dugoročno planiranje. Sve do sada je urađeno na bazi dugoročnih planova jer moraš odrediti prioritete i uz dobro osmišljavanje, ti moraš uraditi ono što si planirao, eventualno odustati od nečega ako se okolnosti promijene, a imati brzu administraciju i brzo reagovati na svaku priliku koja se Tuzli ukaže. Imamo dobro uvježban tim, i to zapravo jeste naš program. Naš program je nastavak kontinuiteta razvoja Tuzle. Ono što je očigledno, da onaj koji nije bio u Tuzli od recimo 2005 ne može da prepozna Tuzlu i pun je komplimenata prema Tuzli. Dakle, to je istina i mi treba da nastavimo te pravce, a da spriječimo zaustavljanje tih pravaca. Velika je pobjeda bila da se poništi privatizacija javnih preduzeća i da se stvore novi pravci razvoja i to kroz  javna preduzeća. Kao što su BIT Centar, kao što je razvoj malih i srednjih preduzeća u inkubatoru Lipnica, poslovna zona Kreka Sjever, a jako je važan i naš projekat Siguran star. Mi smo dobili izvještaj Federalnog zavoda za programiranje razvoja gdje su pokazani socijalno ekonomski podaci razvoja gradova i općina. Na prvome smo mjestu po malim obrtima. To je prije bilo nezamislivo. Zar nema malih obrta više u Sarajevu? Na prvome smo mjestu. Zašto? Pa, I zbog projekta Siguran start. Naš cilj je da ostanemo na prvome mjestu. I u mnogima drugim segmentima smo na prvome mjestu. I sad nam je cilj da tamo gdje smo na prvom mjestu to održimo, a tamo gdje nismo da to razvijemo. Na drugom mjestu smo po broju registrovanih privrednih subjekata. I to smo izbili u protekle četiri godine. Prva je Općina Centar Sarajevo. Sad je moj cilj da izbijemo na prvo mjesto. Dakle, imamo rast poslovnih subjekata, rast prihoda, rast malih obrta, rast izvoza. Sad kada smo dobili te izvještaje, gledamo kako da se ti trendovi nastave i da budu intenzivniji. Zato govorim o kontinuitetu razvoja i snazi kontinuiteta.”

Prema nekim podacima BiH je posljednja zemlja u Evropi po izgradnji novih stanova. Ipak ekspanzija gradnje u Tuzli posljednjih godina je evidentna, najavljeni su  i novi milionski projekti, cijena kvadrata je sve više izjednačena sa cijenama gradnje u glavnom gradu BiH. Kako komentarišete trend rasta gradnje u gradu soli?

“Kada sam na poziciju načelnika u to doba, znamo kako je Tuzla izgledala. Ali ja sam znao da grad ima u vlasništvu ogromne površine  zemlje. I ako vi znate razvojno upravljati tim zemljištem, kao faktorom razvoja onda na osnovu toga možete razviti grad. Zemljištem upravljaš na način da napraviš dobar i prostorni plan i dobre regulacione planove i da znaš šta hočeš. Da rasčistiš imovinsko pravne odnose, da misliš kada ćeš podnijeti na konkurs licitaciju neku od lokacija. Recimo mi smo od lokacije gdje Robot Avaz Centar, i tkz. Titanik zgrada na zeljište i rentu zaradili 12 miliona KM i od toga napravili drugo slano jezero, vodopade, Trg slobode i sjevernu tribinu stadiona. Nama te pare ne dolaze onako, iz Sarajeva, mi te pare zaradimo. Ali nije se išlo odmah  u prodaju te lokacije. Mi smo po našim regulacionim planovima znali da je to top lokacija na kojoj se može zaraditi. Prvo je bio Merkator, pa je to diglo cijenu, pa je prije toga bio krivi toranj, pa je i to diglo cijenu lokacije o kojoj govorim. Ako imate dobar plan, dobro regulativu, poštenu administraciju, pošten pristup. Mora biti po zakonu, pa nek propadne cijeli svijet. To stalno ponavljam. E onda i investitori su sigurni da dođu. Ako imate pošteno nadmetanje, onda ćete izazvati pravo nadmetanje. Na taj način mi smo stvorili uslove za ekspanziju gradnje. Mi smo čuli neki govore ne traba nam više zgrada. Pazite, pa to je nevjerovatno. Gradnja zgrada vam veže  50 malih srednjih preduzeća raznih oblasti, jedno mjesto u građevinarstvu veže za sebe 5 do 6 drugih radnih mjesta ne vezanih za građevinu.  Dakle, prva tema zaposlenost.  Dok je kranova i gradilišta biće rasta broja zaposleniih, a sačuvaće se postojeća. Drugo, kada se gradi zgrada, onda se mora  u gradski budžet uplatiti renta po metru kvadratnom korisne površine, a zakonska namjena te rente je gradnja komunalnih objekata i komunalne infrastrukture. I na osnovu toga mi imamo i dobru gradnju komunalnih objekata i komunalne infrastrukture.

To dvoje poboljšava kvalitet života građana. Jer radi i ima dobru infrastrukturu, odnosno ambijent. A da ne govorimo o tome kako oni koji govore da im ne treba zgrada imaju po nekoliko stanova, pa kažu ne znamo šta ćemo s njima. Pa, ne znaš ti šta ćeš s njima. Ali ima ljudi koji također žele da kupe i imaju stan. A što se bude više gradilo, veća je prilika i da se cijene kvadrata smanje.”

Nažalost pandemija Covid 19 i dalje traje. Gradska uprava  je poduzela niz mjera kako bi olakšala život građana. Kakve su Vaše procjene uspjeha dosadašnjih socijalnih ekonomskih mjera sa lokalnog nivoa ? Da li imate nekih planova za naredni period, obzirom da se pandemija očigledno neće završiti u skorije vrijeme?

“Kada je korona krenula na nas, ja sam odlučio da i mi krenemo na nju. Vi se sjećate da smo rekli da idemo sa 30 miliona KM u intenzivnu komunalnu gradnju. Da napravimo gradilište, i ta preduzeća koja se bave nisko gradnjom, nisu otpustili niti jednog radnika a primili su nove. Pa da opstane što može opstati, a da mi dobije nove dobre komunalne objekte.

To je bilo aktivno suprostavljanje pandemiji. Ono što je bio korona zakon  je pasivno i te pasivne su prolazne. Dalje,  uveli smo varedno je stanje u imovinskoj službi i službi prostornog uređenja i zavoda za urbanizam. Brže, dok ljudi žele da grade, završavajte proceduru urbanističkih dozvola, a to je složen i ekspertan posao. Tu ne smije biti greške, tako da moraš da žuriš polako.

Samo ovakav pristup i naše razvojne ideje nam garantuju da možemo barem umanjiti posljedice pandemije, i zbog takvog pristupa mi očekujemo da će te posljedice kod nas biti manje.

Dakle krenuli smo u aktivna pristup, ai imali smo i pasivne mjere. Olakšali smo bašte ljudima da barem zarade ljeti, oslobodili smo zakupnine gdje smo mi vlasnici prostora,  dali smo i poticaje malim obrtima kojih imamo najviše u BiH. Ne želimo da se taj broj smanjuje. Neki se nažalost jesu ugaslii, ali je više koji su se osnovali u 2020 godini.

Išli smo i sa socijalni mjerama, sa brigom o onim koji su najranjivije kategorije našeg stanovništva.

Išli smo i prema drugim kategorijama. Čim je počekla korona nevladinim organizacijama su rekli i država i federacija i kanton, ne može sad dok pandemija ne prodje. Mi jedini nismo, nego smo s njima radili kao što se prije radilo, ali u nešto izmjenjenim okolnostima. Jer vi imate ne zamjenjive subjekte u nevladinom sektoru. Viva žene imaju Sugurnu kuću. Tu je tuđa njega i pomoć u kući koja je potrebna starijim osobama. Ne smijemo to ukinuti, nego napravotiv pojačati u doba korone. Ranije smo to radili sa švicarskim Crvenim križem, uz našu podršku. Sad ćemo to još više pojačati, sa novcem iz budžeta a njegovatelji iz Crvenog krsta i Doma penizionera će ići da im pruže tu potrebnu njegu.”

Gotovo 20 godina vodite grad soli ? Puno je urađeno, a bilo je puno i izazova. Koji su to realizovani projekti u zadnjem mandatu a koje bi posebno izdvojili?

“Mi smo uradili 150 komunalnih, kapitalnih projekata. I bacili smo težište na prigradske mjesne zajednice. Od 150, 110 komunalnih objekata je u naseljima koje su van urbanog područja.  Skoro 2000 stanova  smo priključili na toplovodnu mrežu. Kažem skoro, jer ovo što nije priključeno dali smo podsticaj za toplotnu pumpu, za peć na pelet, za utopljavanje zgrade. Povečali smo procenat onih na daljinskom grijanju.

Ono što je bilo najnapornije, a malo je poznato građanima Tuzle, jeste realizacija dugoročnog vodosnadbjevanja Tuzle. Imate ekskluzivu. Završili smo sad to i u Lipnici i mogu vam reći eksluzivu.  97 posto stanovnika Tuzle je na gradskom vodovodu. To znači da je prema pokrivenosti stanovništva gradskim vodovodom, naša Tuzla u evropskom vrhu. 97 posto na gradskom vodovodu imaju najrazvijeni gradovi Evrope i svijeta. Ali mi idemo dalje. To je kolosalni projekat. Da ovo nismo radili, mi bismo bili mirni sigurno narednih 10 godina. Međutim, ne želim da se nekom gradonačelniku u budućnosti desi ono što se meni desilo. Da 70 godina ljudi trpe redukciju vode i da kažu vrijeme je da to neko riješi. Dakle, ne samo da smo riješili nego je u toku realizacija da sve riješimo do 2035, koliko god da se Tuzla razvija i rasla, a ja se nadam da hoće.

Radi se o 24 miliona marak koje smo mi osvojili, od čega je 12 grant, a 12 da se vrati uz kamatu 1,7, i time da zamjenimo sve popucale cijevi  sa najmodernije cijevima vodovoda. Zamislite, koliko ćemo uštede napraviti kada promjenimo cjevovod od Stupara do Tuzle. Revolucionaran projekat.

Šta se još dešavalo. Pa na bazi ranijeg rada puno toga. Recimo,  2005 smo imali 3 hotela, a sada imamo 30 motela, hotela i hostela, a ovog trenutka se gradi 5. Mislim da će se ovih dana dati građevinska dozvola za još jedan. I zaista se desila se ta promjena da je Tuzla postala turistički centar.”

Ima li nešto za čime žalite ? Neki projekata i ideja koja nije uspjela da se završi ili možda nije uspjela ni da se započne?

“Ima nekoliko stvari. Žao mi je što nismo sa poticajima za toplotne pumpe, peći na pelet i utopljavanje zgrada krenuli prije. Mi smo jedini grad u okruženju koji daje ovolike poticaje za eliminisanje peći na ugalj. Žao mi je što s time nismo krenuli barem 2 godine prije.

Drugo, što mi je jako žao je.  2010-te prije  općih izbora na sastanku sa tadašnjim predsjednikom SDP-a Zlatkom Lagumdzijom i rekao da ja nisam kandidat, da sam gradonačelnik Tuzle. Da, ja želim zakon o izdvajanju dijela prihoda elektroprivrede zbog termoelektrane koja nam šteti zdravlju, a ne primamo nikakvo ekološko obeštećenje. U Federaciji to ne primaju samo Bosanci, Tuzla i Kakanj. Sad je hoću da se to donese i za Tuzlu i za Kakanj. Tada sam, tražio da to bude 30 miliona godišnje, po megavat satu proizvedene struje kako je i kod drugih. Onda smo se sa 30 dogovorili i rukovali na 15, onda su smanjili na 9, i ja sam tada rekao da podnosim ostavke na sve funkcije u SDP-u jer ja nema  drugogo grada osim Tuzle, ividim da on ne ma poštovanja prema Tuzli.

I onda sam se, u onom periodu nereda, poplava,  nekako uspio izboriti za 5,5 miliona. Žao mi je što moja moć tada nije bila veća da se izborim za više. Zamislite šta bi sve sa tim novcem mogli uraditi. Ali mi nećemo odustati od toga.”

Puno radite na socijalnim pitanjima. Posebno kada govorimo o građanima treće starosne dobi?

“Kao grad starimo. Sada su oni koji su nas branili u teškoj situaciji,  mnogima moraju im se kupovati lijekovi, mnogi su nepokretni. Mi, kada su u pitanju jednokratne pomoći za boračku populaciju, dajemo, kada saberete 12 opština u kantonu puta 2. Duplo više, nego svi ostali zajedno. Jer moraš imati vrlinu zahvalnosti. Zahvali se onima koji su te odbranili.

Sad smo jedini grad u BiH koji ima strategiju za osobe treće životne dobi.  I ranije smo izdvajali dosta za kućnu njegu i pomoć, ali imamo problem, kako su mi rekli eksperit, svojevrsnu epidemiju demencije.  I mi sada idemo prema građenju Dnevnog centra za demeciju . Već sam to stavio u prednacrt budžeta, i znamo i koji objekat. On će biti u blizini Doma penzionera i on će biti pri toj ustanovi. Naš dalje plan jeste da određene objekte koji su napušteni, pretvaramo u centre za osobe treće životne dobi. Želimo da povećamo broj usluga Doma penzionera. I to nam je jedan od top prioriteta.

S tim da znate da smo vrlo aktivni sa izgradnjom prvog Centra za autizam u BiH. Da li smo zemlju, zgradu, davali sredstva i sada trebamo izgurati da taj kantona to završi pretvori u ustanovu.” (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje