Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Istražili smo: Koliko se u TK dnevno novca potroši na heroin, gdje i kako se ovisnici liječe (VIDEO)

Preuzmite sliku

Nedavno je na e-mail adresu redakcije portala Tuzlanski.ba stiglo pismo bivšeg ovisnika o heroinu u kojem navodi kako su ovisnici nekada morali da kradu kako bi kupili drogu a danas moraju da kradu kako bi kupovali lijek suboxon koji je prve tri godine bio besplatan u terapijskom programu liječenja na Klinici za psihijatriju UKC-a Tuzla.

Proteklih nekoliko dana, detaljno smo istražili sve navode u pismu i došli do mnogih saznanja. U nastavku smo obradili tematike koje decidno govore o odvijanju procesa odvikavanja jednog ovisnika o heroinu, o uspješnosti suboxone terapije koja je prva zaživila u Tuzli, te ujedno saznali i koliko heroina dileri svaki dan prodaju ovisnicima o ovoj drogi na području Tuzlanskog kantona.

Svoje iskustvo ispričao nam je i jedan 26–godišnji mladić koji je trenutno u procesu odvikavanja na Klinici za psihijatriju UKC-a Tuzla gdje svim pacijentima bez obzira od kojih problema i poremećaja pate obezbjeđuje najbolju moguću opciju terapijskog procesa liječenja.

Kada je u pitanju tretiranje ovisnosti opijatima Klinika za psihijatriju u Tuzli koristi najsavremeniju metodu liječenja a to je buprenorfin plus kombinacija naloxone koji se ustvari zove suboxone. Ove navode potvrdili su i u Asocijaciji “Margina”.

  • Šef Odjeljenja za socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla dr. Mevludin Hasanović kaže kako je Tuzla prva počela da liječi ovisnike o heroinu sa suboxonom još prije sedam godina.

    “Od početka programa do danas tretirali smo 292 osobe, međutim iz raznih razloga neki od njih su napustili program dok s druge strane imamo i one koju su uspješno završili program terapijskog procesa liječenja dok imamo i one koji zbog činjenja kriminala završe u zatvoru ili jednostavno nam ne jave zbog čega više ne dolaze. Dakle oko 101 pacijent je napusio liječenje tokom ovih godina dok je trenutno programom obuhvaćeno oko 170 osoba sa područja Tuzlanskog kantona koji su prije nego su počeli sa procesom odvikavanja uzimali 1,5 gram heroina koji na crnom tržištu košta oko 50 KM, što znači da su te osobe u prosjeku trošile 75 KM dnevno, a kada to pomnožimo sa brojem dana u godini onda dobijemo veliku cifru” – istakao je za Tuzlanski.ba dr. Hasanović.

    Na pitanje koliko ima oviniska o heroinu na području Tuzlanskog kantona dr. Hasanović kaže da prema njihovim pretpostavkama na jednog ovisnika koji se liječi ima sigurno još deset koji nisu uključeni u program. Što bi prostom računicom značilo da u TK ima negdje oko 1.700 osoba koji svakodnevno konzumiraju heroin.

    Međutim, Denis Dedajić predsjednik nevladine Asocijacije “Margina” koja veoma dobro sarađuje sa  Klinikom za psihijatriju UKC-a Tuzla kaže da je prema njihovim podacima broj ovisnika o heroinu u Tuzlanskom kantonu između 2.500 i 3.000 osoba.

    Prostom računicom možemo doći do podatka da ako je jednom ovisniku potrebno dnevno u prosjeku 1,5 grama heroina, dileri u Tuzlanskom kantonu dnevno prodaju između 3 i 4 kilograma heriona koji po jednom gramu ima uličnu vrijednost od 50 KM. Ako to pomnožimo sa količinom koju dileri dnevno prodaju dobijemo zastrašujući podatak da ovisnici na herion u TK dnevno troše od 150.000 do 200.000 KM. Što bi značilo da dileri heroinom u TK mjesečno “obrnu” preko 5.000.000 KM, a na godišnjem nivou da je cifra preko 60.000.000 KM.

    “Heroin koji je dostupan na “tržištu” u TK prema podacima istraživanja veoma je prljav, tek 3% supstance heriona ima u sastavu, sve ostalo su neki dodaci koje dileri ili osobe iz organizovanog kriminala ubacuju kako bi dobili na većoj količini. Takav herion je vrlo slab i vrlo prljav i zato nastaju neke druge zdravstvene posljedice” – kaže Denis Dedajić predsjednik nevladine Asocijacije “Margina” i upozorava:

    “Zabrinjava podatak da je na tržištu sve veći broj novih droga tzv. klupskih droga. Oko 114 novih droga pojavilo se na području Evrope”.

    Prema predviđenom programu terapijski proces liječenja suboxonom bi trebao da traje dvije godine, međutim problem predstavlja što nakon toga bivši ovisnici teško pronalaze zaposlenje što je preduslov za normalan i regularan život pa je program produžen na tri godine s tim da su treću godinu pacijenti već prilično stabilni pa im se doza smanjuje sa 8 na 6 odnosno 4 mg.

    “Program do tri godine je potpuno besplatan osim što kupuju sami sebi test u slučaju da bi pravili nekakve diverzije i podvale da onda na svoj trošak to urade. To je mala participacija u odnosu na ono što oni dobiju za taj period liječenja. Svi koji su uključeni u terapiju ne idu više na ulicu da dilaju ili kupuju drogu na ulici. Vraćaju se svojim kućama, mnogi od njih su danas oženjeni. Žene koje se liječe uglavnom su bile u braku sa muškarcima koji su danas u zatvoru ti brakovi nisu opstali. Neke od njih su formirale nove brakove između ostalih i sa osobama koji se liječe kod nas” – priča nam dr. Hasanović i dodaje:

    “Mi npr. imamo beba koje su rođene tokom trajanja programa. Sedam naših pacijentica rodilo je bebe dok je 30 beba rođeno od očeva koji su u programu liječenja. Oni se uglavnom vraćaju svom normalnom životu, mogu da rade posao jer suboxon je lijek koji bistri pamet i on kao takav obezbjeđuje da ljudi nemaju pospanost koju im daje heroin odnosno metadon i na taj način oni mogu da budu veoma efikasno angažovani na svim poslovima koji traže koncentraciju. Tako samo imali tri pacijenta koji su ovdje došli kao studenti i oni su pod suboxonom završili fakultete, znači diplomirali su i rade svoj posao” – navodi šef Odjeljenja za socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla dr. Mevludin Hasanović.

    Povratne informacije prema riječima dr. Hasanovića su odlične i svi pacijetni u terapijskom programu se kažu dobro osjećaju.

    – Nekada smo krali da bih se drogirali a sada moramo da krademo za lijek – 

    Povod kojim smo otišli razgovarati sa šefom Odjeljenja za socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla dr. Mevludinom Hasanovićem bio je kako smo u uvodnom dijelu naveli e-mail bivšeg ovisnika koji vam u nastavku prenosimo u cjelosti:

    Zdravo, objavili ste članak kako u Tuzli se liječe ovisnici od droge sa novim lijekom Suboxsone ali to je bila maska i čisti profit da zarade doktori u Solini i jedna jedina apoteka koja izdaje lijek Suboxsone. Samo smo dvije godine dobijali lijek besplatno preko Zavoda gdje smo išli u Lukavac apoteka “Adonis” gdje smo mogli da dignemo lijek to je monopol jedna apoteka ima samo lijek koja ajmo kazati nije ni opremljena kako treba. Druga stvar je da mi kao ovisnici moramo da kupimo test kada idemo svakih 28 dana po terapiiju od skora to jest 30.9.2016 godine mi u Tuzli kupujemo sve lijekove ništa nije besplatno. Taj lijek se nalazi na listi besplatnog lijeka u Federaciji, u Sarajevu taj lijek je besplatan u Zenici je besplatan a kod nas u Tuzli se kupuje i to samo jedna apoteka ima lijek za mene lično za 28 dana terapija kosta 200 KM i to samo lijek gdje je što moram iz jednog mjesta putovati u Tuzlu pa iz Tuzle za Lukavac da kupim lijek i još test koji mi moramo da kupimo da bih mogli da dobijemo recepte svakih 28 dana moram da imam 250 KM za liječenje jer prvo su nam rekli kako je lijek dobar itd, itd…. a sada smo se navukli na lijek koji je bio besplatan sada se naplaćuje odakle jednom ovisniku novac pa da ima novac drogirao bih se a ne bih se liječio. Zato vas molim da objavite vijest koja je tačna 10000000%. Bila je i emisija “Zabranjen forum” gdje je bila tema kako liječit ovisnika i nazvao je čovjek iz Tuzle isto ovo rekao uživo u program za ovu korupciju i problem koji je nastao u Tuzli, a sada nas ima trenutno 1.500 korisnika koji će da završe na ulici ili da kradu da bih kupili sebi lijek a nekada smo krali da bih se drogirali a sada moramo da krademo za lijek jer neki od nas imaju porodicu i djecu pa vas molim da napravite članak u vezi ovog problema, molim vas.

    Naime, dr. Hasanović je potvrdio u izjavi za Tuzlanski.ba da je donedavno postojala pomoć i podrška u liječenju ovisnika od strane UNDP-a i Global Funda u cilju sprječavanja zaraznih bolesti kao što je Hepatitis C.

    “Nastavak liječenja ovisnika  i nakon tri godine terapije uspijevali smo uz pomoć UNDP-a i Global Funda koji su to finansirali i to je trajalo do 30. septembra 2016. godine. Naime, Global Fund je u međuvremenu fokus svog djelovanja prebacio na druga žarišta područja, više im BiH nije fokusu. Tako da su oni povukli svoja sredstva i mi u ovom periodu od 30. septembra do danas imamo situaciju da ljudi koji su još uvijek u terapiji jer ne osjećaju da su završili tretman bi morali sami plaćati lijek. Svi oni koji nemaju zaposlenje i redovna primanja to im predstavlja problem. Međutim mi očekujemo od Zavoda zdravstvenog osiguranja TK nešto veću podršku u narednom  periodu iako znamo da nisu ovisnici samo ti koje treba liječiti ima tu još mnogo pacijenata sa raznim drugim oboljenjima” – kaže dr. Hasanović koji poziva pacijente da shvate novonastalu situaciju i poziva ih da budu strpljivi i dok se ne pronađe rješenje da im se dalje pomaže.

    Stručni tim Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla također prema riječima dr. Hasanovića očekuje od pacijenata da se ne nadaju da će čitav život biti na suboxonu, već da trebaju raditi na tome da se što prije vrate u normalan život.

    Naš sagovornik je istakao i problem sa pacijentima koji izdržavaju zatvorsku kaznu, a liječe se od ovisnosti jer Ministarstvo pravosuđa ima obavezu da liječi te osobe, međutim oni odbijaju da ih uzmu pod svoju kontrolu.

    Pacijenti koji se odvikavaju od heroina, a koji su u zatvoru jedno vrijeme su liječeni na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja dok nije došla obavijest dr. Hasanoviću da je to zabranjeno.

    Danas oni koji se “skidaju” sa heroina a izdržavaju zatvorsku kaznu zavise isključivo od članova porodice ili prijatelja koji im kupuju lijek.

    Tableta suboxon koja se koristi u terapijskom procesu liječenja ovisnika o herionu može se lako nabaviti i na crnom tržištu i cijena jedne tablete od 8 mg je 35 KM a dileri ovaj lijek uglavnom nabavljaju iz Hrvatske gdje se ovaj lijek u apotekama daje na dosta “slobodniji” način.

    Cijena jedne tablete suboxona u zatvoru dostiže puno veću vrijednsot od ulične i tableta se uglavnom mijenja za cigarete, odjeću, obuću ili neku vrstu usluge.

    Kako saznajemo jedna tableta suboxona u zatvoru ima vrijednost 30 kutija cigareta.

    – Droge ima koliko hoćete i lako je dostupna svima –

    Drugi naš sagovornik tokom posjete Klinike za psihijatriju UKC-a Tuzla bio je i 26–godišnji pacijent iz Tuzle koji se uz pomoć suboxona “skida” sa heroina.

    “Već sa svojih 14-15 godina sam prvi put probao travu u kombinaciji sa lexaurinima ubrzo nakon toga sam prvi put uzeo heroin, a nakon toga i suboxon koji sam kupovao na ulici. Uzimao sam ga na nos, ispod jezika a kasnije i na iglu. U to društvo sam “upao” sa starijim bratom koji je već konzumirao heroin i speed. Moj brat nije više živ, njega su ubili 2007. godine nakon što je izašao iz zatvora gdje je bio zbog razbojništva. Za razliku od brata koji je krao za drogu ja sam radio, kada god sam zaradio neki novac kupovao sam heroin, međutim kada sam imao manje novca onda sam kupovao travu i pio lexaurine” – priča naš sagovornik i nastavlja:

    “Jedne prilike sam sa drugom radio na građevini, odmah nakon što smo dobili dnevnice otišli smo da završimo “žuto” međutim nije bila neka roba. Onda mi je on kazao da ima suboxon koji je bolji od heroina. Kada sam ga prvi put probao mene je zakovalo bio sam storniran. Nakon mjesec dana nije više bilo kao prvi put, jedino mi je bilo “dobro” kada uzmem suboxon na iglu i popijem 5-10 lexaurina tada mi bude skoro isto kao na žutom, dobra te puca, pomogao bi svakom ali kada legnem spavati počne me gušiti” – priča nam svoje iskustvo ovaj mladić.

  • Bivši ovisnik sa kojim smo razgovarali u prisustvu dr. Mevludina Hasanovića je istakao kako se već 4-5 mjeseci liječi na Klinici za psihijatriju UKC-a Tuzla i osjeća se odlično.

    “Ranije me nije ništa zanimalo, otac je želio da nekad roštiljamo idemo u kupovinu ništa to mene nije zanimalo. Danas se ne družim više ni s kim osim sa drugim bratom koji je suprotnost od mene i ovog starijeg što je ubijen. Nisam nikada bio u zatvoru imao sam par tuča po diskotekama i jednom uslovno bio kažnjen zbog saučesništva u krađi” – kaže naš sagovornik kojeg smo upitali ima li puno droge na ulici i kaje li se zbog svega:

    “Naravno da se kajem, kako neću, najviše mi je krivo zbog roditelja. Droge ima koliko hoćete i lako je dostupna svima. Moram kazati i za inspektore jer sam gledao svojim očima kako ulete u kuću kod druga uzmu mu dvije tri kutije šprica i igala koje nam da Asocijacija “Margina” njega privedu nakon dva, tri sata puste i tako više puta. Sigurno kasnije se pravda i kaže, oni ovdje dolaze ja njima dajem “ganove” (šprice) da se ne zaraze hepatitisom, a i on se sigurno “radi” – kaže nam mladić koji pokušava spasiti svoj život nakon što je prošao pakao heroinske ovisnosti i za kraj dodaje:

    “Prvi sam mislio da se nije moguće skinuti, probao sam više puta na suho da se odviknem al nije išlo. Tek kada sam se javio ovdje na klinku i upoznao dr. Hasanovića krenuo je pravi oporovak. Sada se super osjećem i veoma sam zahvalan na tome. Poručio bi svima koji bilo šta uzimaju da prestanu dok nije kasno, ovdje vam mogu pomoći ali morate sami doći po pomoć” – poručio je bivši ovisnik o herionu iz Tuzle koji je zbog droge izgubio brata.

  • Prema riječima dr. Hasanovića pozivajući se na istraživanja, jedan ovisnik o drogama je oko 31 mjesec “nevidljiv” u svojoj porodici.

    “Ovisnici dolaze ovdje dobrovoljno ili kad porodica otkrije problem, ili kad imaju problem sa zakonom pa im sud to naloži ili kada jednostavno shvate da su toliko toga uništili u svom životu da su prošle godine i godine svi drugi idu svojim putem a oni samo gledaju kako će nabaviti drogu onda se oni sami jave za pomoć. Uslov da ih liječimo je da moraju doći sa članom porodice da provjerimo njihovu priču” – istakao je dr. Hasanović.

    Vlada TK ima zakonsku obavezu da formira Zavod za bolesti ovisnosti Tuzlanskog kantona jer su takvi Zavodi već formirani u Sarajevu, Zenici i Mostaru, podsjeća predsjednik nevladine Asocijacije “Margina” Denis Dedajić.

    “Tuzlanski kanton kao najmnogoljudniji bi trebao da ima jednu takvu ustanovu koja će tretirati ne samo ovisnosti o narkoticima već i sve druge vrste ovisnosti kao što su alkohol, kocka ovisnost o internetu itd… Mi vjerujemo da će se ubrzo krenuti ka realizaciji Odluke o osnivanju Zavoda za bolesti ovisnosti u TK.” – kaže Dedajić.

    Opširnije pogledajte u video prilozima u kojima samo razgovarali sa našim sagovornicima o ovoj temi. (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje