U krugu nekadašnjeg hemijskog giganta u Tuzli i dalje se nalaze hiljade tona visokotoksičnog i lakozapaljivog otpada koje ugrožava zdravlje građana i prijeti ekološkoj katastrofi.

Građani godinama žive u strahu. U toku su aktivnosti na rješavanju ovog problema, ali sve se odvija usporenim tempom. Ko će snositi odgovornost za posljedice?

HAK – mjesto straha. Tako još zovu ovu lokaciju koja godinama predstavlja lošu privatizaciju, lošu po građane.

S razlogom je mjesto straha. Firma je prestala s radom, otpad nije propisno odložen i danas scene podsjećaju na film strave. Nakon što su uklonjene bačve sa živom, sumnja se da još ima najmanje hiljadu tona kruksa koji je zakopan, te hlor i visokozapaljivi gas. Trenutno su u toku istraživanja prisustva žive u tlu i podzemnim vodama, što finansira strana okolišna agencija.

“Do sad je izbušeno šest bušotina. Trebalo bi još 14. Analize se takođe laboratorijske trebaju izvršiti. To treba dati na verifikaciju nekoj od stranih laboratorija i na osnovu toga ćemo znati sa kakvim se problemom suočavamo” – kaže u izjavi za BHRT Zvjezdan Karadžin, profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli.

Projekat treba trajati do juna, nakon čega bi trebalo biti poznato šta dalje kada je riječ o svim opasnim materijama. Na sjednici Zastupničkog doma Federalnog parlamenta usvojen je i zaključak zastupnika SDA za izdvajanje sredstava za ove namjene.

“Mi smo Zaključkom obavezali Federalno ministarstvo okoliša da minimalno dva miliona u ovoj godini izdvoji za uklanjanje kruksa sa prostora bivše fabrike HAK u Tuzli” – istakao je Salko Zildžić, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH.

Karadžin navodi da će to biti dovoljno za neutralizaciju, podsjećajući da je godinama zagovarao ideju da se izveze u zemlje koje imaju deponije za opasni otpad, ali nema novca za to.

Podsjećamo, vlasnik, odnosno firma Organika BH, je još prije 11 godina dobila nalog za uklanjanje. Odgovor na upite nismo dobili, ali nam profesor Karadžin navodi da Organika ima planove.

Opširnije u prilogu Mirele Bektić.