Boravak u prirodi tokom kasnog proljeća i ljeta sa sobom nosi rizik od ujeda krpelja koji se hrani krvlju, a može prenijeti opasne bolesti na ljude i životinje, uključujući Lajmsku bolest, piroplazmozu (babeziozu), Q-groznicu, erlihiozu, hepatozoonozu i krpeljni encefalitis (TBE). Tuzlanski ljekari kažu da je krpelja iz ljudske kože moguće izvaditi na vrlo jednostavan način, uz pomoć nekoliko kapljica tečnog sapuna.

Zbog ujeda krpelja znatan broj pacijenata potražio je pomoć u Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli.

Dr.med. Lejla Kuluglija-Memišević, načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli u razgovoru za portal Tuzlanski.ba kaže da krpelji, kao i svi drugi vektori, predstavljaju prenosnike zaraznih bolesti koji mogu izazvati velike komplikacije po ljudsko zdravlje, zbog čega doza opreza kod građana mora postojati.

Za razliku od ranijih godina kada se pacijentima za uklanjanje krpelja s kože savjetovala upotreba medicinskog benzina, ulja i sličnih preparata, Kuluglija-Memišević sada preporučuje korištenje tečnog sapuna koji se pokazao kao najučinkovitiji.

„Znači, par kapljica tečnog sapuna staviti na krpelja i masirati u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Dosad smo u 99 posto slučajeva uspjeli izvaditi krpelja u cijelosti, koji sami izlaze bez ostataka“, savjetuje načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli.

Kada potražiti pomoć ljekara?

Međutim, ukoliko pacijent kod kuće nije uspio uz pomoć tečnog sapuna izvaditi krpelja, ili je to uspješno izveo, a na mjestu ujeda su se pojavili, otok, crvenilo, bol ili povišena tjelesna temperatura potrebno je da se javi ljekaru.

Inače, krpelj nakon ubadanja s rilicom ulazi pod kožu, a preko njegove salive se prenose uzročnici bolesti. Ukoliko je krpelj kontaminiran, postoji mogućnost zaraze pacijenta koji mora biti podvrgnut serološkoj obradi na Klinici za infektivne bolesti ili Klinici za kožne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli.

Problem može nastati i ukoliko pacijenti pincetama pokušavaju izvaditi krpelja. Tada ih ne uspiju otkinuti u cijelosti te dijelovi ostaju u koži koji izazivaju infekciju. Međutim, ukoliko ima zaostalih dijelova, Kuluglija-Memišević kaže da iste organizam sistemom odbrane sam izbaci kao strano tijelo.

Naša sagovornica navodi i da je princip liječenja starijih i mlađih pacijenata isti, naglasivši da je ranija preporuka da se nakon svakog ujeda krpelja osoba pokrije zaštitom od tetanusa sada napuštena, zbog čega se pacijentima ne preporučuje da bilo kakvu terapiju uzimaju na svoju ruku.

Prevencija ujeda krpelja skoro pa da i ne postoji, a naša sagovornica kaže i da većina pacijenta ne zna kada ih je krpelj tačno ugrizao.

„Najčešće kada se vrate s izletišta, odnosno boravka na otvorenom, prilikom tuširanja ili presvlačenja roditelji primjete na djeci, ili sami pacijenti na sebi. Krpelji često znaju ući u odjeću, odnosno šavove te nekada u toku dana se zakače za kožu. Mogućnost prevencije je praktično nemoguća, odnosno neučinkovita. Evenutalno, može se mazati repelentima, ali s obzirom da je riječ o hemikalijama, ja ih za dječiju populaciju ne bih preporučila“, kaže Kuluglija-Memišević, koja svim građanima savjetuje samopregled nakon boravka na otvorenom.

Šta nakon ujeda zmije?

S druge strane, dolazak proljeća i ljeta sa sobom donose i bojazan od ujeda zmija. U proteklom periodu u Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli nisu evidentirani pacijenti koji su se javili nakon ujeda zmije, a mjere opreza su ovdje od izuzetnog značaja.

Kuluglija-Memišević građanima savjetuje da u visoku travu ne ulaze bez prethodne pripreme, odnosno bez čizama i zaštitne odjeće.

Nekadašnja metoda zarezivanja kože između dva mjesta uboda, nakon čega druga osoba koja se nalazi u blizini pacijenta, isisava krv, sada je u potpunosti zabranjena.

Naime, postoji mogućnost da osoba koja to radi u sebe, putem sluznice unese otrov.

Također, ne preporučuje se ni podvezivanje mjesta ugriza, jer to dodatno pogoršava stanje, kao ni lediranje mjesta ugriza.

Najbitnije je smiriti pacijenta, izvršiti mobilizaciju ekstremiteta te se čim prije javiti u najbližu zdravstvenu ustanovu zbog primanja seruma. (A.K. | Tuzlanski.ba)