Centri civilnih inicijativa (CCI), na današnjoj press konferenciji u Tuzli, predstavili su činjenice o do sada neviđenim primjerima politizacije, anti-reformskog, i potencijalno, anti-ustavnog djelovanja Skupštine Tuzlanskog kantona prilikom donošenja Zakona o državnoj službi (30.04.2017.) i Zakona o visokom obrazovanju (16.03.2017) Tuzlanskog kantona (TK).

Prvobitni Prijedlog Zakona o državnoj službi, o kojem su se poslanici Skupštine TK trebali izjasniti na sjednici održanoj 30.04.2017. bio je u značajnoj mjeri usaglašen sa principima reforme javne uprave (SIGMA principi) i načelima Reformske agende. Međutim, amandmani predloženi od strane kluba SDA, a koje je Vlada TK prihvatila kao svoje (bez održane sjednice, kršeći tako Poslovnik o radu i posredno Ustav) onemogućivši time izjašnjavanje zatupnika o istima, drastično mijenjaju jednu od temeljnih odredbi Zakona, a to je izbor najbolje rangiranih kandidata prilikom zapošljavanja u državnu službu. Ovim činom, klub SDA, skupštinsko rukovodstvo, te skupštinska većina, zajedno s Vladom TK, izabrali su anti-reformski i anti-ustavni način demonstracije političkog nasilja. Time su do kraja ogolili vlatiti cilj, a to je stranačko ovladavanje državnom službom, izborom i zapošljavanjem stranački podobnih, umjesto najboljih i najsposobnijih kadrova. Ova kap je prelila čašu politizacije, privatizacije i korupcije kojoj, umjesto da se suprotstavi Vlada i skupštinska većina u TK, značajno doprinose.

Slično navedenom, donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, po hitnom postupku, bez javne rasprave, samo s ciljem političke smjene nepodobnih rektora, prorektora i dekana pojedinih fakulteta Univerziteta u Tuzli, većina u Skupštini TK iskazala je nezabilježen akt političke okupacije univerziteta, suspenzije akademske autonomije, te krajnje nazadnu, anti-reformsku i anti-ustavnu praksu kojoj cilj – stranačko ovladavanje univerzitetom – ne bira sredstva.

Takođe, CCI su danas predstavili i „Izvještaj o monitoringu imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini“, koji daje pregled regulative i prakse imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru, tokom 2016.godine. Uprkos činjenici o alarmantnoj potrebi smanjenja broja uposlenih u javnom sektoru, uzimajući u obzir zahtjeve MMF-a i drugih međunarodnih institucija, racionalizacije javnog sektora tokom prošle godine nije bilo. Rezultati monitoringa imenovanja i zapošljavanja pokazali su da je u čak 75% anketiranih organa javne uprave i javnih preduzeća bilo novog zapošljavanja – od toga na nivou BiH u 81%, u RS- u 84%, a u FBIH 62% slučaja.

„U nedostatku jasno utvrđenih procedura i kriterija za imenovanje i zapošljavanje unutar javne uprave, odnosno javnih ustanova, preduzeća i drugih javnih subjekata, svi javni resursi veoma lako postaju plijen izvršne vlasti. Ovakvo stanje odgovara vladajućoj strukturi, jer tokom 2016. godine nije došlo do značajnije promjene regulative koja uređuje ovu oblast, a stranački kadrovi i dalje su u prvom redu pri imenovanjima i zapošljavanju u javnom sektoru. Javna preduzeća i javne ustanove, imaju veoma veliki udio u javnim prihodima i rashodima, u broju zaposlenih, te je njihov značaj izuzetan. Propisi koji uređuju način imenovanja upravljačkih i rukovodnih kadrova, kao i zapošljavanje, mnogo su neprecizniji od propisa koji uređuju rad državne službe.

Ne postoje mehanizmi koji bi osigurali transparentna imenovanja i zapošljavanja najboljih kandidata u javnim preduzećima, pa je ovo slijedeći veliki test naših vlasti u provedbi Reformske agende“ – rekao je Adis Arapović, program menadžer CCI-a na današnjoj press konferenciji.

Važeći propisi gotovo nikako ne štite principe nezavisne, objektivne i stručne provjere, te zapošljavanja i imenovanja najboljih kandidata u javnu upravu. Pitanje provođenja javnih konkursa prilikom zapošljavanja ostaje jedna od kritičnih tačaka u procesu zapošljavanja u javnoj upravi. Iako se i Reformskom agendom jasno traži da svi nivoi vlasti izrade nove zakone o državnim službenicima i zaposlenicima na principima reforme javne uprave, tokom 2016. godine ni država ni entiteti, a ni većina kantona to nisu učinili, dok je Tuzlanski kanton to učinio na vrlo loš način.

Nalazi monitoringa CCI-a, pokazuju da je proces zapošljavanja generalno vrlo netransparetan. Posmatrano kroz 4 kriterija: da se svi konkursi objavljuju na web stranicama organa koji zapošljava, da se objavljuju u dnevnim novinama, da su svi kritriji za ocjenjivanje na konkursu dostupni kandidatima, kao i da se sastavi komisija objave prilikom raspisivanja konkursa, došlo se do zaključka da trenutni indeks transparentnosti procesa zapošljavanja iznosi tek 32, na skali od 0 do 100.

Najlošija praksa je primjećena kod dostupnosti kriterija za ocjenjivanje kandidata, koji su na nivou institucija BiH bili poznati tek u nešto više od polovine javih konkursa, na nivou FBiH u jednoj trećini, a na nivou RS u tek jednoj petini slučajeva. Takođe, sastav komisija koje ocjenjuju kandidate ni u jednom slučaju u posmatranom periodu, na nivou BiH i FBiH nije bio poznat, dok je u RS-u samo u 14% slučajeva unaprijed bio poznat sastav komisija.

Broj zaposlenih u javnom sektoru se povećava i kroz angažovanje po osnovu ugovora o djelu. Na nivou BiH u 75% javnih institucija i preduzeća bilo je angažmana dodatnog osoblja po osnovu ugovora o djelu, na nivou Federacije BiH taj procenat je 65%, dok je u Republici Srpskoj 72% njih vršilo angažovanje po osnovu ugovora o djelu.

Tokom perioda monitoringa identificirano je mnoštvo institucija i javnih preduzeća gdje su imenovane i zapošljavane osobe kojima su stranačke funkcije direktno pomogle na putu do upravljačkih i rukovodnih pozicija. Neki od njih su prije karijera direktora (ili člana upravnog odbora) bili stranački kandidati na lokalnim i opštim izborima, a drugi čak i danas imaju aktivnu funkciju u stranci (članovi opštinskih, gradskih, pa i glavnih organa stranaka). Nema stranke, koja je bila na vlasti u BiH, da je ostala imuna na ovu negativnu praksu političkih nominacija za nepolitičke funkcije.

Zbog svega navedenog, neophodno je u što skorijem periodu izmjeniti ili donijeti nove zakone o državnoj/javnoj službi na svim nivoima u skladu sa SIGMA principima reforme javne uprave, te detaljnije urediti konkursnu proceduru kako bi se osiguralo da posao u javnoj upravi dobijaju najbolji kandidati.