U danima prije mjeseca ramazana tuzlanske džamije su se pripremale i uređivale kako bi se to činilo i da nismo usred pandemije uzrokovane koronavirusom. Tuzlanske džamije dočekale su dragog gosta uređene i lijepe.

Proteklih sedmica vrijedno se radilo na uređenju Čaršijske (Hadži-Hasanove) džamije. Ova tuzlanska džamija mubarek mjesec dočekala je u novom ruhu. Džamija je dobila novu jedinstvenu prostirku. Prostirka je upečatljivo crvene boje što je dodatno osvježilo džamijski prostor.

Džamija je prije zastiranja novim ćilimom okrečena, a stolarija i vrata su ofarbani. Uređen i okrečen je i džamijski predulaz. Munara je očišćena, a ovih dana se očekuje i zamjena kandilja na istoj.

Prema riječima imama Čaršijske džamije Sifet-ef. Suljića, cjelokupan projekat uređenja ove tuzlanske džamije realizovan je uz nesebičnu pomoć i podršku džematlija i vakifa. Imam Suljić je svima njima uputio riječi zahvale i hajr dove za sve što su učinili za ovaj tuzlanski džemat.

Čaršijska džamija se zove još i Hadži-Hasanova džamija. Podigao ju je hadži-Hasan poslije 1548. godine, pa se i mahala oko džamije nazvala njegovim imenom.

Džamija je smještena u centralnom dijelu naselja koje se nekad zvalo čaršija. Više puta je obnavljana, a poznato je da je iz temelja renovirana 1873/74. godine. Do kraja devedesetih godina prošlog vijeka džamija je, po kapacitetu, bila najveća u Tuzli.

Ona je u prošlosti mnogo značila, ne samo za Tuzlu nego i širu okolinu. Smatrala se glavnom tuzlanskom džamijom, gdje su imami i hatibi najčešće bili iz reda visokoobrazovane uleme: muftije, hafizi, muderisi.

Džamija je dimezija 10×10 metara, a zidana je od kamena. Munara koja je izrađena od fino tesanog kamena boje pijeska, visoka je 31,23 metra.

Pored džamije hadži-Hasan je uvakufio i vakufsku zgradu koja je 1959. godine nacionalizovana i danas se nalazi u vlasništvu Grada Tuzla.

Vakufska zgrada u prizemlju ima četiri poslovna objekta i dvosoban stan na spratu. (medzlistuzla.ba)