Ispred Bijele džamije u Brčkom danas u 11 sati ekipa od pet konjanika predvođeni fijakerom krenula je u pohod na ‘Ajvatovicu’, poznato dovište u blizini Prusca.

Član te ekipe je i 17-godišnji Adij Mujaković iz Gornje Tuzle koji je ujedno i najmlađi konjanik koji je krenuo da jaše 240 kilometara prema Ajvatovici.

Do dovišta ‘Ajvativoca’ jahat će šest dana, a zbog visokih temperatura će biti primorani praviti pauze svakih 2 do 3 sata kako bi se osvježili i odmorili konje.

U razgovoru za Tuzlanski.ba Adij Mujaković je istakao kako niko nikada ranije iz Gornje Tuzle nije napravio ovakav poduhvat i da su čak i njemu savjetovali da odustane jer neće uspjeti.

– Od pet hiljada prijavljenih učesnika ja sam najmlađi, jer svi ostali imaju 19, 20 i više godina. Uz sve naša dionica je od Brčkog do Donjeg Vakufa što iznosi oko 240 kilometara to je ubjedljivo najviše od svih drugih konjanika kojih će na Ajvatovici biti negdje oko 5000, doduše veliki broj njih će konje dovesti kamionima. Nikada niko se iz Gornje Tuzle ranije nije usudio napraviti ovakav poduhvat pa čak i mene su savjetovali da odustanem ali ja vjerujem u sebe i mog konja, kazao je za naš portal Adij Mujaković.

Na pitanje odakle mu ideja da se odluči na ovako zahtjevan poduhvat, Adij ističe:

– Baš mnogo volim konje i radim s njima. Kupio sam konja kako bi s društvom mogao jahati u prirodi i tako sam upoznao jednog prijatelja koji je vidio kako jašem i predložio mi je da krenemo na Ajvatovicu što sam odmah prihvatio’ kazao nam je Mujaković koji još dodaje kako je s konjem na kojem jaše prema Ajvatovici od prvog dana:

– Manga sam kupio od prijatelja. Bio sam prisutan kad se oždrijebio. Konj je rase lipicaner i ima 27 mjeseci’.

Dovište ‘Ajvatovica’ nalazi se u blizini Prusca, a ime je dobilo po Ajvaz-dedi, osobi koja je u Prusac došla nakon turskog osvajanja Bosne. Ajvaz-dedo je bio učena osoba, koja je neumorno radila na prosvjećivanju naroda i unaprijeđenju kraja u koji je došao.

Prusac je prije dolaska Ajvaz-dede imao problem sa vodosnabdijevanjem. Legenda kaže da je Ajvaz-dedo nedaleko od Prusca našao snažno vrelo, ali prema mjestu zakrčeno stijenom dugom 74 metra i visokom oko 30 metara.

Stijena je ometala provođenje vodovoda, pa se Ajvaz-dedo 40 dana uzastopno rano molio Bogu neka razbije stijenu. Četrdesetog jutra učeći, nakon namaza, Ajvaz-dedo je zaspao i usnio da su se dva bijela ovna sudarila i razbila stijenu. Probudivši se iz sna, ugledao je stijenu koja je pukla iz koje je izbila voda. Duž nastalog koridora kroz stijenu, nakon toga su položene drvene cijevi kroz koje je potekla voda u Prusac. U znak Božje blagodati ljudi su počeli pohoditi mjesto gdje se dogodilo raspuknuće stijene.

Ne zna se pouzdano kada je prvo pohođenje Ajvatovici održano. Zanimljivo je da pohod Ajvatovici svoje periodično vremensko određenje nalazi u tradiciji zemlje Bosne, budući da se početak ne vezuje ni za muslimanski, kalendar po hidžri, niti za jedan od dva muslimanska blagdana, bajrama, nego obilježavanje Dana Ajvatovice pada u svaki sedmi ponedjeljak po Jurjevu. (Tuzlanski.ba)