U Tuzli će 29 juna u Hotelu Mellain u organizaciji UG ‘Prijatelji FK Sloboda’ biti upriličena svečana promocija tematske knjige koja je posvećena stogodišnjici Fudbalskog kluba Sloboda čiji su autori Haris Šahović i Almir Šećkanović.
Knjiga ‘100 godina Slobode‘ sastoji se od tri poglavlja. Prvo poglavlje knjige je kratki historijat, zatim slijedi pedeset priča o isto toliko osoba koje su proteklih decenija obilježili bogatu historiju FK Sloboda. U trećem poglavlju o svojim susretima sa Slobodom govore sportisti i sportski radnici koji su ponikli u drugim sredinama.
Autor prvog poglavlja knjige ‘100 godina Slobode‘ odnosno historijata je Haris Šahović pasionirani čuvar Slobodine historije, tvorac Facebook stranice Historija FK Sloboda dok je autor druga dva poglavlja novinar, Almir Šećkanović trenutno angažovan na Al Jazeeri Balkans.
‘Bio je ogroman izazov napisati knjigu o stogodišnjici jednog Kluba, a još veći ako je riječ o Klubu čiji ste vjerni navijač. Haris i ja smo se prihvatili tog izazova, pa sada, kao rezultat intezivnog šestomjesečnog rada, imamo knjigu koja će uskoro biti predstavljena bosanskohercegovačkoj javnosti. Poseban izazov bio je pronaći i napisati pedeset priča o pedeset ljudi koji su u ovih stotinu godina u različitim epohama postojanja Kluba, obilježili historiju Slobode. To su životne priče najboljih tuzlanskih fudbalera, od Aleksandra Ivoša, kojeg sam našao u Novom sadu, preko Fahrudina Avdičevića, rekordera po broju odigranih utakmica u crveno-crnom dresu, do majstora iz čuvene generacije koja je u sezoni 1976/77. jurila titulu prvaka Jugoslavije. Tu su i ljudi koji nisu među živima, poput Jusufa Hatunića, Ranka Cakića, Omera Jusića… Fenomenalna arhiva sportskog magazina Tempo, kojoj smo imali pristup prilikom pisanja knjige, omogućila je da se iz prve ruke upoznamo o igračkim i ljudskim sposobnostima fudbalera Slobode. Tu su i priče o Samidu Sabitoviću, maseru koji je pet decenija u Klubu, Radetu Tešiću, čuvenom oružaru, te na koncu i o Mitru Trifunoviću Uči, osnivaču Gorkog. Zato ova knjiga nije o pedeset najboljih fudbalera, nego o pedeset ljudi koji su svojim igrama, ponašanjem, radom, ali i šarmom kojeg su imali, obilježili historiju Slobode’ – kaže za Tuzlanski.ba Almir Šećkanović jedan od autora knjige koji još dodaje:
‘Vjerujem da će knjiga izazvati veliko zanimanje svih navijača i simpatizera Slobode. Knjiga će se naći u prodaji početkom mjeseca jula po pristupačnoj cijeni, više detalja javnost će imati nakon što se održi promocija u Tuzli na kojoj će prisustvovati skoro svi sagovornici iz knjige kao i ostale ličnosti iz sportskog i javnog života Bosne i Hercegovine’ – kazao je Šećkanović.
Tuzlanski.ba ekskluzivno vam donosi dio priče Fahrudina Avdičevića inače rekordera po broju nastupa u dresu Slobode:
Tokom igračke karijere Avdičević je dva puta bio blizu odlaska iz Slobode. Na sreću “crveno-crnih” navijača ni jedan od dva ozbiljna pokušaja velikih jugoslovenskih klubova nije urodio plodom. Prvi je otkup Avdinog ugovora ponudio splitski Hajduk.
“Poslali su svog sekretara u Tuzlu na predzadnji dan prelaznog roka. Sloboda je postavila uslove, a čovjek kada je čuo te uslove, rekao je da nema ovlaštenje da pregovora o tome. Zatražio je da se Hajduku omogući da odgovori na Slobodinu kontra ponudu narednog dana, do 10 sati ujutro. I tako i bude. U Splitu se sastane Upravni odbor Hajduka, a ja kod predsjednika Bode Vokića čekam poziv. I 10:15 sati, a poziva nema. Ja kažem: ‘Predsjedniče, sad ako oni hoće, ja neću!’ I izađem iz prostorije. Hajduk nazove u 10:30 sati, kažu da pristaju na uslove Slobode, ali predsjednik sav sretan kaže: Igrač sada neće kod vas“.
Potom je ponudu poslao i Partizan, a Sloboda je postavila još teže uslove. Zatražili su da umjesto Avde dobiju najmanje pet Partizanovih igrača, te trenera Stevana Vilotića. Na naslovnici Sporta iz tih dana, uz sliku Avdičevića i Vilotića, pisalo je: Sloboda za Avdičevića traži cijelu ekipu Partizana!
