Jeste li se ikad zapitali koliko mjesečno ili godišnje potrošite novca na kafu? Bosanci i Hercegovci više od svjetskog prosjeka, kao i komšije Hrvati i Srbi, vole izlaziti i sjediti po kafićima i pozivati goste u svoj dom, što predstavlja savršen ambijent za konzumaciju kafe.

Kako je pokazao Panel kućanstva istraživačke kuće, u BiH se, od zemalja u regiji, mjesečno najviše novca izdvaja za “tursku”, instant kafu i coffe mikseve. U prošloj je godini na ovu vrstu “užitka” izdvojeno više od 160 milona maraka, a udio u mjesečnom budžetu je 10,9 konvertibilnih maraka.

Kao što se u različitim zemljama kafa priprema na različite načine, tako postoje razlike među pojedinim zemljama u potrošnji ove namirnice. Računa se da od svaka tri čovjeka dva piju kafu, navodi GfK. Prema International Coffee Organisation, svjetska godišnja potrošnja kafe u 2010. godini po glavi stanovnika iznosi prosječno 4,8 kilograma. Prosjek u Evropskoj uniji je 5,8 kilograma.

“GfK Consumer Panel” inače prati kupovno ponašanje na uzorku 1500 domaćinstava unazad 12 godina, a u skupini promatranih proizvoda je i kafa. U BiH se do podataka došlo na ukupno hiljadu ispitanih domaćinstava.

Od ukupnog novca utrošenog na kafu koja se konzumira u domaćinstvu, u 2011. godini potrošeno je oko 160 miliona maraka (ili tačnije 157 miliona i 799 hiljada maraka), a od toga su 140 miliona maraka potrošena na mljevenu i kafu u zrnu, ili kako je mi češće nazivamo “tursku” kafu, više od 9,3 miliona maraka na instant, a oko 8,5 hiljada maraka na mikseve. U Hrvatskoj je na kafu ukupno potrošeno 166,1 miliona maraka.

Od toga je na “tursku” potrošeno više od 111 miliona maraka, na instant oko 25 miliona, dok je na mikseve potrošeno nešto manje od 30 miliona maraka.

U susjednoj nam Srbiji se najviše izdvaja novca za kafu, tačnije oko 246,5 miliona maraka! Srbijanci su najviše potrošili na mljevenu i kafu u zrnu – 211 miliona maraka. Na instant i mikseve dali su nešto manje novca, 14,6, odnosno 21 milion maraka.

GfK istraživanje pokazuje da se znatno smanjila potrošnja “turske” kafe u 2012., u usporedbi s prvom polovicom prošle godine. No, vrijednost time nije pogođena zbog povećanja prosječnih cijena po kojima domaćinstvima kupuju mljevenu kavu i kafu u zrnu.

“Instant kafa je bila u problemima kroz zadnjih nekoliko godina, međutim, u prvoj polovici ove godine bilježi i količinski i vrijednosni oporavak, dok su miksevi u padu,” navodi se u istraživanju.

Budući da GfK prati kako potrošači unutar domaćinstava raspoređuju novac, tako se uvidjelo da mljevena kafa i kafa u zrnu raste na račun drugih kategorija pića, uprkos smanjenoj potrošnji stalnih kupaca ove kafe. Konzumna kafa rasla je na račun instant vitaminskih napitaka, juiceva i coffee mikseva, a njoj su udio “uzimali” radleri, čajevi i bezalkoholna gazirana pića. Radleri nisu očigledan konkurent kafi, ali su prijetnja svim kategorijama pića jer određeno domaćinstvo raspolaže s određenom količinom novca pa kada se dio novca daje za kupnju radlera, ostaje manje za kafu.

Kupci instant kafe u prvoj su polovici godine povećali svoja izdavanja na mikseve, “tursku” kafu, bezalkoholna gazirana pića i mineralnu vodu. Nakon dužeg vremena stagnacije instant kafa je napokon u zelenom: rasle su na račun drugih kategorija pića, kao i zbog povećane potrošnje stalnih kupaca instant kafe. Miksevi padaju zbog smanjene potrošnje stalnih kupaca ovog segmenta te zbog migracije kupaca u druge kategorije pića: radlere, čajeve, instant vitaminske napitke i mljevenu kafu i kafu u zrnu.

Tuzlanski.ba / Dnevni List