Četvrtak, 22. Oktobra 2020.
Tuzlanski.ba logo
wtc2collapse
Preuzmite sliku

11 godina od terorističkog napada na Svjetski trgovački centar (FOTO/VIDEO)

Popularno

Napadi 11. septembra 2001. godine bili su niz koordiniranih napada protiv Sjedinjenih Američkih Država koji su se dogodili u utorak, 11. septembra 2001. godine.

\"wtc2collapse\"

Prema službenom izvještaju Povjerenstva 911, 19 osoba u službi Al-Qaide, mreže militantnih islamističkih organizacija, otelo je četiri američka aviona. Dva su udarila u Svjetski trgovački centar (WTC) na Manhattanu u New Yorku, po jedan u svaki neboder u 17 minuta razlike, ubrzo nakon čega su se oba nebodera srušila. Treći je avion udario u Pentagon, glavno sjedište Ministarstva odbrane SAD-a u općini Arlington, državi Virginiji. Četvrti se avion srušio u ruralnom dijelu općine Somerset u Pennsylvaniji 130 km istočno od Pittsburga nakon što su putnici pružili otpor otimačima.

Izvještaj Povjerenstva 911 je pokazao da su napadači pretvorili otete zrakoplove u najveće samoubilačke bombe u istoriji te su izvršili najubitačnije napade ikad počinjene protiv Sjedinjenih Američkih Država. Napadi 11. septembra su relativno najznačajniji događaj koji se do sada dogodio u 21. vijeku u smislu općih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u toj državi i mnogim drugim dijelovima svijeta.

\"3887\"

Napadi su počinjeni otimanjem putničkih aviona. S kapacitetom (premda ne punim) goriva od približno 91.000 litara putnički avioni bili su pretvoreni u leteće plamene bombe. American Airlines let 11 udario je u sjevernu stranu sjevernog nebodera WTC-a u 8:46:40 sati po lokalnom vremenu. U 9:03:11 po lokalnom vremenu United Airlines let 175 udario je u južni neboder i taj je udar bio prenesen uživo na televiziji. American Airlines let 77 udario je u Pentagon u 9:37:46 sati po lokalnom vremenu. Četvrti oteti avion, United Airlines, let 93, srušio se u polju blizu Shanksvillea i Stonycreeka u općini Somerset u državi Pennsylvaniji u 10:03:11 sati po lokalnom vremenu. Komadi aviona nađeni su u krugu od 15 km. Pretpostavlja se da su otimači namjerno srušili avion ili su izgubili kontrolu nad njim nakon što su ih napali putnici. Niko nije preživio niti u jednom od otetih aviona.

S WTC-a, suočeni s očajnom situacijom prodirućeg vrućeg dima i vatre, oko 200 ljudi je skočilo, palo ili bilo izgurano u smrt s nebodera padajući na ulicu ili obližnje krovove zgrada stotine metara niže. Također, nekoliko se osoba u neboderima nakon udara zrakoplova pokušalo popeti na krov u nadi da će ih na krovu nebodera spasiti helikopteri, no pomoć nisu našli jer nije postojao plan za takvu mogućnost spašavanja, zbog vrućeg dima i strujanja zraka uokolo krovova. Prema nekim izvorima, zaposlenicima je onemogućen pristup krovu pošto su vrata koja idu na krov bila zaključana iz sigurnosnih razloga. U sjevernom je tornju iznad zone udara bilo zatočeno oko 1.366 osoba te nitko od njih nije preživio. Oko 600 osoba bilo je zatočeno iznad kata koji je pretrpio udar u južnom neboderu (2 WTC). Samo je 18 uspjelo pobjeći na vrijeme prije nego se neboder srušio.

\"11-september\"

Militantna islamistička grupa Al-Qaida, koja je već bila umiješana u nekoliko prijašnjih napada na američke ciljeve, pozdravila je napade i vođe napada te time naslutila svoju umiješanost u incident. Osama bin Laden prethodno je objavio rat protiv SAD-a. Kratko nakon napada, vlada SAD-a objavila je da su Al-Qaida i Osama bin Laden prvi osumnjičeni za napade.

\"9-11-anniversary-memorial-news-photos-video

Napadi 11. septembra bili su u skladu s borbom Al-Qaide protiv SAD-a koja se prije manifestirala njihovom umiješanosti u nekoliko prijašnjih napada na američke ciljeve kao što je primjerice bombardiranje američkog veleposlanstva u Keniji 1998. godine i bombardiranje USS Cole ratnog broda u Jemenu. 1998. godine bila je izdana naredba Osame bin Ladena, Ajman al-Zavahirija, Abu Jasir Rifai Ahmad Taha, Šaik Mir Hamzah i Fazlur Rahmana koja navodi nekoliko motiva na borbu protiv SAD-a. Na specifičan način naredba je opisala i optužila Ameriku da :

  • iskorištava i obezvrjeđuje resurse Arapskog poluotoka
  • vodi politiku vođe u tim zemljama
  • podržava diktatorske režime i monarhije na Bliskom istoku i time tlači njeno stanovništvo
  • održava vojne baze i instalacije na arapskom poluotoku u namjeri da prijeti obližnjim muslimanskim zemljama
  • ima namjere da svojom nazočnošću napravi podjele između muslimanskih država slabeći ih politički
  • podržava Izrael i želi odvratiti međunarodnu pažnju od okupacije Palestine
  • je religijskim sastavom stanovništva predominantno kršćanska i time heretična i islamofobna.

Tuzlanski.ba

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: